Mirovinski sustav Republike Hrvatske opterećen je brojnim problemima kao što su 334.378 nezaposlenih prema podacima HZZ u siječnju, oko 70.000 poduzeća koji ne plaćaju doprinose za svoje zaposlenike, 1.203.564 korisnika mirovinskog sustava prema podacima HZMO u veljači 2011., 1.123.768 osoba zaposlenih u pravnim osobama Republike Hrvatske prema podacima DZS u siječnju 2011., što je praktički izjednačeno sa brojem korisnika mirovinskog sustava. Prosječna mirovina u siječnju 2011. iznosila je 2.162,73 kuna, što je apsolutno nedovoljno za sretnu i bezbrižnu starost hrvatskih umirovljenika. Prema procjenama Nezavisnih Hrvatskih Sindikata potrošačka košarica za domaćinstvo s dvoje umirovljenika u vlastitom stanu iznosi 3.617,42. kn.
S druge strane proračunski deficit prema preliminarnim podacima u 2010. je iznosio rekordnih 10,7 mlrd.kuna, kojeg je trebalo nekako pokriti. Zaduživanjem na domaćem i inozemnim financijskim tržištima nije moguće u cijelosti pokriti proračunski deficit. Mađarska Vlada koja se suočava sa sličnim problemima kao i Hrvatska je odlučila sredstva privatnih mirovinskih fondova u koje su građani godinama uplaćivali doprinose u sklopu II. mirovinskog stupa nacionalizirati kako bi pokrila proračunski deficit i javni dug. Učinila je to dajući svojim građanima ultimatum: tko do 31.1.2011. ne prebaci svoja sredstva iz privatnih mirovinskih fondova u državni mirovinski sustav, gubi pravo na državnu mirovinu. Ova odluka naišla je na oštre kritike Bruxellesa, a analitička kuća Moody’s je u prosincu 2010. zbog ove odluke spustila rejting za obveznice mađarske Vlade na Baa3 kojim se označuju nepouzdane obveznice. Vlada RH takvo rješenje za proračunski deficit ima u vidu od veljače 2008. do dana današnjeg. U protekle 3 godine kroz medije se provlačila ova tema u kojoj su isticani uglavnom nedostaci II. mirovinskog stupa, kako bi se oblikovalo javno mijenje suglasno sa Vladinim namjerama o ukidanju II. mirovinskog stupa. Temeljni problem II. mirovinskog stupa sastoji se u tome, što osiguranici iz II. stupa koji ostvaruju dvije mirovine, uz mirovinu iz II. stupa, iz I. stupa ostvaruju osnovnu mirovinu, manju od mirovine koju bi ostvarili samo u I. stupu. Nadalje prosječni iznos ukupne mirovine osiguranika iz II. stupa značajno je manji od osiguranika iz samo I. mirovinskog stupa.
Ovaj problem je generirala je Vlada dajući brojne beneficije I. mirovinskom stupu (ponajprije mirovinski dodatak) i tako uvećala njihove mirovine. Marušić i Škember su u svom radu „Socijalni i gospodarski aspekti uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje“ dali procjenu kako će uz pretpostavke 3%, realnog godišnjeg rasta plaća, 3,5%, realne stope prinosa obveznih mirovinskih fondova, 5% doprinosa za II. stup tek nakon 2035. godine osiguranici II. stupa, početi ostvarivati veće mirovine od mirovina ostvarenih samo u I. stupu.
Mirovinski fondovi koji su prema podacima HGK do prosinca 2010. godine ostvarili ukupno 5,12 milijardi kuna nove vrijednosti žestoko brane postojeći mirovinski sustav ističući kako je on pravedniji i održiviji. Indeks Mirex koji mjeri prosječnu vaganu vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda zabilježio je u veljači 2011. rekordne prinose. Važno je istaknuti kako su jedni od najvećih vjerovnika Vlade upravo obvezni mirovinski fondovi u čijim portfeljima značajan udjel imaju državne obveznice.
Svi su suglasni oko toga da je postojeće stanje mirovinskog sustava neodrživo i potrebno ga je hitno mijenjati, budući da je izborna godina, nacionalizacija drugog mirovinskog stupa je malo vjerojatna, ali valja računati na velike reforme mirovinskog sustava nakon parlamentarnih izbora. Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskim osiguravajućim društvima predlaže slijedeće reforme postojećeg mirovinskog sustava: uvođenje tri različita pod-portfelja u obvezne mirovinske fondove – konzervativni, srednji i dinamični, postupnu liberalizaciju ulaganja mirovinskih fondova izvan Hrvatske (trenutačni limit iznosi 20% ukupnih ulaganja), postupno povećanje stope izdvajanja za II. mirovinski stup sa sadašnjih 5% bruto plaće na maksimalno do 10%, te izmjena formule za računanje osnovne mirovine. Vlada je u siječnju 2010. usvojila Pretpristupni ekonomski program za razdoblje 2010.-2012. u kojem se predviđa provedba prethodno navedenih prijedloga. Udruženje mirovinskih fondova poručuje da jedino postojeći mirovinski sustav uz modifikacije koje oni već duže vrijeme predlažu dugoročno će generirati najbolje moguće mirovine za svoje članove.
Autor osvrta: Ivan Mijić