Pojam neslužbenog gospodarstva definira se kao ukupnost neregistriranih ekonomskih aktivnosti koje podrazumijevaju sljedeće aktivnosti: ilegalne (zabranjena proizvodnja i distribucija dobara i usluga), neprijavljene (kršenje poreznih propisa) i nezabilježene (neprijavljene aktivnosti službenoj statistici). Suzbijanje neslužbenog gospodarstva od velikog je državnog interesa jer postojanje istog ima iznimno negativne posljedice- smanjenje državnih prihoda što za posljedicu ima smanjenje državnih rashoda i pruženih javnih usluga. Kako je smanjenje državnih izdataka neproporcionalno, raste državni deficit što utječe na povećanje poreznih stopa i vodi u začarani krug neslužbenog gospodarstva.
Postoji više metoda procjena i mjerenja neslužbenog gospodarstva. Metoda nacionalnih računa metoda je korištena za procjenu neslužbenog gospodarstva u Hrvatskoj u razdoblju 1990.-2000. Ovom metodom detaljno se analiziraju stavke nacionalnih računa kako bi se spoznao podcijenjeni BDP, a osnovna je pretpostavka metode kako u obračun BDP-a nije unaprijed uključena procjena neslužbenog gospodarstva. Prvih 5 godina udio neslužbenog gospodarstva u BDP-u iznosio je 25,4% što se može pripisati ratu, stanju hiperinflacije i početku tranzicije. Tranzicija je naprije započela u sektoru trgovine te udio neslužbenog gospodarstva u trgovini bilježi padajući trend u radoblju 1995-2000. pri čemu sveukupni udio neslužbenog gospodarstva u tom razdoblju iznosi 10,4%. Ovaj značajan pad udjela ne iznenađuje budući da je drugu polovicu desetljeća obilježila stabilizacija te jačanje pravnog sustava.
Za razdoblje 2001.-2007. procjena neslužbenog gospodarstva vršila se metodom radne snage čije se mjerenje zasniva na stopama aktivnosti (stvarnim i hipotetičkim). Na temelju anketnih podataka, vidljiv je proporcionalan odnos stope aktivnosti i procjene zaposlenosti u neslužbenom gospodarstvu (udjel) što se može objasniti činjenicom da je dio zaposlenih istodobnom zaposlen i u službenom i u neslužbenom gospodarstvu, no točnu vrijednost ovom metodom nije moguće utvrditi. Računajući srednju vrijednost neslužbene zaposlenosti Hrvatske i ostalih članica EU, Hrvatska se nalazi na 22. mjestu od 28 zemalja članica s vrijednošću od 3,59 ispred Irske, Cipra, Latvije, Španjolske, Luksemburga i Poljske.
U 2013. godini, udio sive ekonomije u BDP-u u Hrvatskoj iznosio je 28% čime se Hrvatska svrstava među zemlje poput Rumunjske, Litve i Letonije. U ovu analizu uključene su isključivo zemlje istočne Europe te je Bugarska jedina zemlja s većim udjelom neslužbenog gospodarstva od Hrvatske i on iznosi 31%. Pri tome, važno je napomenuti kako u Hrvatskoj udjel neslužbenog gospodarstva stagnira i pokazuje blago padajući trend usprkos gospodarskoj krizi.
S ciljem smanjenja, a naposlijetku i suzbijanja, udjela neslužbenog gospodarstva Hrvatska treba provesti niz institucionalnih mjera kao što su jačanje pravnog sustava, poticanje kulture plaćanja, poticanje elektroničkog plaćanja, provoditi poticajne mjere zapošljavanja te ojačati porezni sustav (osigurati stabilnost sustava, smanjiti porezno opterećenje i kažnjavati utaju poreza). Provađanje ovakvih mjera je nužno jer samo slijedeći koncept „Važnije je sprječavati uzroke, nego kažnjavati posljedice!“ može imati željeni efekt.
Nika Hrvoj