Pitanje nezaposlenosti u Hrvatskoj aktualnije je iz godine u godinu, a očigledan porast nezaposlenih osoba potkrjepljuju podaci sa Grafikona 1. Usporedivši ukupni broj nezaposlenih sa nezaposlenim brojem osoba ženskog spola primjetno je da one teže nalaze posao. Iako se posljednjih godina stanje blago popravlja u korist žena, to ipak nije utješno budući da se RH suočava s ukupnim porastom nezaposlenih osoba.
Izvor: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=7568, izrada autorice
Hrvatski zavod za zapošljavanje, kao izvanproračunski korisnik državnog proračuna, svoje prihode generira kroz doprinose za zapošljavanje, pomoću prihoda iz inozemstva za sufinanciranje projekata EU te drugih izvora. Najveći udio u rashodima čine rashodi za trajanje vremena nezaposlenosti, pa često iznos novčanih naknada koje se isplaćuju nezaposlenima izaziva kontroverze jer ih se smatra uzrokom neprihvaćanja slabije plaćenih poslove, već nezaposleni radije «rade na crno» istovremeno koristeći navedenu naknadu. Može se zaključiti da bi ona trebala biti dovoljno velika da zaštiti socijalno najugroženije nezaposlene osobe, ali da ih istodobno potiče da i dalje traže posao.
Izvor: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=7568, izrada autorice
Pravo na novčanu naknadu ima nezaposlena osoba koja je u trenutku prestanka radnog odnosa imala najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Grafikon 2. prikazuje kretanje prosječnog broja korisnika novčane naknade u RH te je vidljivo da je kroz promatrano razdoblje često manji broj osoba muškog spola primao novčanu naknadu za nezaposlenost dok se u 2010. i 2011. njihov broj gotovo izjednačio sa brojem osoba ženskog spola koje primaju naknadu.
Izvor: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=7568, izrada autorice
Kako bi se dobio dublji uvid u nezaposlenost korisno je promatrati nezaposlenost prema razini obrazovanja. Iz Grafikona 3. proizlazi da osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem koje je trajalo 3 godine posao nalaze teže od onih sa četverogodišnjom srednjom školom. Također, rizična skupina su i osobe s osnovnoškolskim obrazovanje te one bez završene osnovne škole, što je logično budući da ih se svrstava u nekvalificiranu radnu snagu. Zabrinjavajuće je da se i osobe sa fakultetskim obrazovanjem suočavaju sa istim problemom te njihov broj premašuje čak i broj nezaposlenih osoba sa višom stručnom spremom.
Prethodno navedeni statistički podaci upućuju da je nezaposlenost doista gorući problem hrvatskog gospodarstva koji izravno dotiče obične građane. Analiza pokazuje da građani RH, neovisno o spolu ili stupnju obrazovanju, mogu veoma lako postati brojevi sa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ovakav prilično pesimističan stav nažalost, tipičan je za većinu hrvatskih građana budući da niti mjere aktivnih politika zapošljavanja koje su obuhvatile Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja nisu dale rezultate. Međutim, to nije razlog za potpuno obeshrabrenje jer upornost, znanje ili cjeloživotno usavršavanje u određenoj mjeri olakšavaju osobama koje se nalaze na tržištu rada da ipak pronađu posao.
Autorica osvrta: Maja Žegrec