Niži transakcijski troškovi, poticaj međunarodnoj razmjeni i sudjelovanje u monetarnom prihodu eurosustava

U ovom ćemo se članku dotaknuti tri argumenata koji se navode kao pozitivni efekt uvođenja eura. Konkretno, govorit ćemo o prednosti nižih transakcijskih troškova za građane i poduzeća, poticaju međunarodnoj razmjeni i ulaganjima te sudjelovanju u raspodjeli monetarnog prihoda Eurosustava.

Niži transakcijski troškovi

Pri konverziji kuna u eure i obratno nastaju transakcijski troškovi zbog razlike između kupovnog i prodajnog tečaja. Taj trošak je bankama i mjenjačnicama prihod, a građanima, poduzećima i državi je to rashod, odnosno trošak. Uvođenjem eura ti troškovi nestaju. To ujedno pojednostavljuje i pojeftinjuje poslovanje hrvatskih poduzeća s europodručjem i obratno. Naime, ako imate iznos od 100 eura i odlučite ih zamijeniti za valutu svake zemlje EU-a jednu za drugom, preostali iznos, kada ga pretvorite u eure, bit će manji od 50 eura bez da ste išta kupili (Baldwin i Wyplosz, 2015).

Poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima

Uvođenjem eura bit će jednostavnija usporedivost cijena u Hrvatskoj s ostatkom europodručja. Bit će i jednostavnija usporedivost cijena i s ostatkom Europe i svijeta jer je euro svjetska valuta. Uvođenje eura povećat će povjerenje stranih investitora u Hrvatsku i to će privući strani kapital i investicije u Hrvatsku, što će biti dobro za domaća radna mjesta i cjelokupnu ekonomiju. Također, trebale bi se sniziti i kamatne stope u odnosu na razdoblje prije uvođenja eura. Trenutno je, zbog kune kao službene valute tj. njezine rizičnosti, u kamatnu stopu uračunat veći rizik nego koji bi bio da je euro službena valuta. Naime, veliki investitori imaju više povjerenja u euro, nego u hrvatsku kunu. Zato kamatna stopa u Hrvatskoj trenutno mora biti veća, nego u europodručju da se ne bi veliki dio kapitala odlio iz Hrvatske u europodručje što je opet u vezi s većom premijom rizika ako se investira u Hrvatskoj. Kad bi na hrvatske obveznice bila jednaka kamata kao na npr. njemačke, onda ni jedan investitor ne bi uložio u hrvatske obveznice jer ne bi imalo smisla imati isti prinos, a uz veći rizik.

Sve ovo bi trebalo povećati i izglede za povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od strane svjetskih rejting agencija (kao što su npr. Standard & Poor’s i Moodys) što bi onda opet dodatno trebalo povećati investicije, radna mjesta i povoljnu poslovnu klimu. Dodatno bi se Hrvatska, s uvođenjem eura, popela na ljestvici indeksa Doing Business kojeg objavljuje Svjetska banka, a koji pokazuje koliko je efikasno pokretanje poslova u nekoj zemlji i općenito poslovno okruženje i poslovno djelovanje. To bi opet povoljno djelovalo na percepciju Hrvatske kao poslovno isplativu zemlju što bi privuklo investicije i dalo pozitivan učinak na kompletnu makroekonomsku sliku.

Nadalje, postoji i pozitivno djelovanje i na turističku djelatnost, posebno zbog zamjetnog obujma gotovinskih transakcija te znatnog utjecaja jedinstvene valute na percepciju potrošača pri odabiru turističke destinacije. Visoka zastupljenost država članica europodručja u hrvatskoj robnoj razmjeni, inozemnim ulaganjima i turizmu pridonosi očekivanim koristima od uvođenja eura u Hrvatskoj. Oko dvije trećine hrvatske robne razmjene odvija se s članicama europodručja, iz kojih dolazi i malo više od dvije trećine ukupnih inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku. Zastupljenost u turističkoj potrošnji u Hrvatskoj također je visoka pa tako posjetitelji iz država koje rabe euro čine gotovo 70% ukupnih prihoda od turizma i više od 60% ukupnih noćenja i dolazaka stranih gostiju.

Slika 1. Turistički sektor u odabranim državama Europske unije u usporedbi s Hrvatskom

Izvor: Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (2018.)

Sudjelovanje u raspodjeli monetarnog prihoda Eurosustava

Nakon što Hrvatska uvede euro, HNB će steći pravo na sudjelovanje u godišnjoj raspodjeli monetarnog prihoda na razini Eurosustava. Pojam Eurosustav u suštini je drugi naziv za Europsku središnju banku (ESB). Monetarni prihod je dobit koju Europska središnja banka i nacionalne središnje banke ostvare tijekom svog redovitog djelovanja, poslovanja i operacija na otvorenom tržištu. Operacije na otvorenom tržištu su primjerice kupoprodaja deviza u velikim količinama ili pak otkup državnih obveznica. Otkup državnih obveznica od neke središnje banke naziva se još i monetizacija duga. Sudjelovanje u raspodjeli godišnjeg monetarnog prihoda trebalo bi se pozitivno odraziti na višak prihoda nad rashodima HNB-a koji se uplaćuje u državni proračun. HNB će vjerojatno uplaćivati više u državni proračun Hrvatske, nego što je do sada uplaćivao, zato što se može, prema dosadašnjem iskustvu usporedivih članica europodručja, očekivati da će doprinos HNB-a ukupnom udruženom monetarnom prihodu biti osjetno manji od iznosa koji će mu biti alociran u godišnjoj raspodjeli. Tako je, primjerice za Slovačku, čiji je udio u raspodjeli usporediv s udjelom koji bi imala Hrvatska, neto rezultat udruživanja i preraspodjele monetarnog prihoda Eurosustava u 2015. bio pozitivan i iznosio je 51,6 milijuna eura (45,1 milijuna eura u 2014.).

Andrej Marković

Literatura:

 

  1. Obadić, A. i Tica, J. (2016) Gospodarstvo Hrvatske, Zagreb, Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis-Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu
  2. Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka, Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, travanj 2018.