Prema indeksu ljudskog razvoja (HDI –human development index) za 2010. godinu Hrvatska zauzima 51. mjesto na UN-ovom popisu zemalja. Time je Hrvatska svrstana u skupinu razvijenih zemalja zajedno s većinom tranzicijskih zemalja.
Ukoliko dekomponiramo HDI na njegove sastavnice vidimo da rangiranje nacionalnih ekonomija i dugoročni razvoj značajnim dijelom ovise o kvaliteti ljudskog kapitala, odnosno o razini obrazovanja stanovnika. Komponente HDI-a kao sveukupna mjere kvalitete života u nekoj zemlji predstavljaju tri skupine pokazatelja koje mjere kvalitetu života na sljedećim područjima:
- Zdravlju i dugotrajnosti života (očekivana životna dob pri rođenju)
- Obrazovanju (prosječno razdoblje školovanja stanovništva i očekivani broj završenih godina novoupisanih učenika u osnovne škole)
- Standardu života (BNP per capita) .
U izvješću UN-a zemlja s najvećim HDI-om je Norveška (0,938), a od tranzicijskih zemalja najbolje stoje Češka (0,841) koja je pozicionirana na 28. mjestu, te Slovenija (0,828) na 29. mjestu.
Lošije rezultate po pitanju HDI-a od Hrvatske, čiji indeks ljudskog razvoja za 2010. iznosi 0,767, od za usporedbu relevantnih zemalja jedino bilježi najnovija članica Europske Unije – Bugarska (0,743).
U većini analiza kvalitete ljudskog života važan faktor čini stupanj obrazovanosti nekog stanovništva. Pri procjeni stupnja razvoja i kvalitete obrazovanja uzimaju se obzir razina pismenosti, prosječni stupanj obrazovanja odnosno prosječni broj godina školovanja, postotak završavanja osnovnih i srednjih škola te očekivan broj završenih godina upisanih učenika (petogodišnjaka).
U slučaju formiranja indeksa ljudskog razvoja prema postojećoj metodologiji uzimaju se u obzir samo prosječni stupanj obrazovanja stanovništva i očekivani broj završenih godina upisanih učenika (petogodišnjaka). Drugi pokazatelj se mnogo češće koristi za međunarodne usporedbe razine razvoja obrazovanja te može poslužiti i u ovom slučaju kao indikator stanja u obrazovanju. U Hrvatskoj on iznosi 15,3 godina. Usporedbe radi u razvijenim zemljama EU očekivano trajanje školovanja upisanih petogodišnjaka u školske programe je dulje. Tako na primjer u Češkoj ono je 17,5 godine, u Sloveniji 18,5 godina, dok je prosjek EU (27) 17,3 godina (Eurostat za 2008.).
Osim na razini ukupnog indeksa ljudskog razvoja evidentno je da Hrvatska, ne ostvaruje svoje potencijale ni kada je u pitanju obrazovanje. Što je razlog tome?
S obzirom na formu članka, ne bih se upuštao u analizu cjelokupnog obrazovnog sustava sa svim segmentima. Od predškolskog odgoja pa sve do tercijarne razine obrazovanja te cjeloživotnoga učenja Hrvatska strategija razvoja obrazovanja pokazuje nedostatke o čemu je 2004. u radu „Participacija i ulaganje u obrazovanje u Hrvatskoj“ pisao dr. sc. Zdenko Babić. Jedan od uzroka zaostajanja zasigurno je i nedovoljna javna i privatna potrošnja na obrazovanje kroz dugi niz godina. Prema posljednje publiciranim podacima Eurostata (za 2007. godinu) vidimo da Hrvatska izdvaja za obrazovanje 4,07% BDP-a što je ispod razine prosjeka Europske Unije koji iznosi 4,96%.
Situacija nije bolja ni ukoliko uzmemo u obzir privatna ulaganja u obrazovanje budući da Hrvatska u tom segmentu zaostaje za većinom razvijenih zemalja Europe, ali i u odnosu na referentne tranzicijske zemlje. Uz postojeću strukturu i način financiranja obrazovnog sustava Hrvatska stagnira na razini ispod kvalitativnih potencijala istoga, a djelomično kao posljedica toga je i relativno niska razina HDI-a s obzirom na Hrvatske mogućnosti.
Ulaganje u ljudski kapital prema mnogima jedan je od temeljnih pokretača gospodarskog razvoja, te mnoge empirijske analize pokazuju njihovu pozitivnu koreliranost (npr. R. Baro; 2001). Stoga je jedan od faktora hoće li Hrvatska konvergirati izrazito razvijenim zemljama, kao što to čine Slovenija i Češka, i razvijen sustav primarnog, sekundarnog, tercijarnog te cjeloživotnog obrazovanja. Na tom razvojnom putu od Hrvatske očekuje i privatno i javno ulaganje u razvoj obrazovanja na svim njegovim razinama s osobitim naglaskom na cjeloživotno obrazovanje.
Autor osvrta: Ivan Baotić