U organizaciji studentske udruge Financijski Klub, već treću godinu zaredom održala se konferencija Consulting Day, 15. prosinca 2016. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Teme ovogodišnjeg izdanja su bile porezno savjetovanje i s tim povezana aktualna porezna reforma te karijera u reviziji. Samu konferenciju je otvorila prodekanica za znanost, poslijediplomske studije i doktorate prof.dr.sc. Nataša Erjavec.
Prva panel rasprava, čija je središnja tema bilo porezno savjetovanje, okupila je redom vrhunske stručnjake iz prakse – Lanu Brlek (PwC, Senior Manager u Poreznom odjelu), Martu Glasnović (EY, Senior Manager u Odjelu Poreznog savjetovanja), Adriana Hammera (Deloitte, Manager u Odjelu poreznog savjetovanja) i Bojana Huzanića (TPA Hrvatska, Partner u Odjelu regulatornog i poreznog savjetovanja). Sam panel moderirala je članica Predsjedništva Kluba, Tea Logožar.
Rasprava je započela je upoznavanjem pojma poreznog savjetovanja. Saznali smo koje usluge uključuje te koji je djelokrug rada poreznog savjetnika. Sam posao sa sobom nosi neprekidno učenje. Osim poznavanja samih zakona važnije je njihovo tumačenje i odgovarajući način njihove primjene u praksi. Svi govornici složili su se da je porezno savjetovanje sveobuhvatna znanost koja uključuje primjenu zakona u praksi, pronalazak rješenja te njihovu implementaciju. Svaki slučaj predstavlja konkretne i specifične stvari te traži posvećenost – nema copy paste prilikom rješavanja različitih slučajeva pojedinih klijenata. Marta Glasnović, Manager u EY-u, rekla je da se posao uvijek nosi sa sobom, ali istovremeno pruža određenu fleksibilnost mjesta obavljanja. Osim toga, istaknula je da na početku važno dobiti širinu znanja, a kasnije se porezni savjetnici specijaliziraju u određenom području – primjerice za pojedini porezni oblik.
Nakon definiranja poreznog savjetovanja, započela je rasprava o najnovijim aktualnostima vezanim uz nadolazeću poreznu reformu. Adrian Hammer, Manager iz Deloittea ukazao je kako u prošlim vremenima nije bilo moguće vidjeti toliko medijski popraćene reforme, što nam dokazuje interes javnosti i društva. Sudionici su se složili da reforma predstavlja „korak naprijed“, ali da reforme u pravom smislu te riječi (potpuna rekonstrukcija) još uvijek nema te neće doći do ničeg drastičnog i revolucionarnog. Međutim, sam efekt u konačnici biti će poznat tek kroz određeno razdoblje. Nedostatak poreznih promjena općenito u Hrvatskoj je problem konzistentnosti u implementaciji što podrazumijeva određenu sigurnost i provedbu zakona na isti način prema svim poreznim obveznicima. Lana Brlek, Senior Manager u Pwc-u, naglasila je da su potrebne jasnije propisane stavke naših zakona.
Sama reforma donosi smanjenje poreznog tereta za male i srednje poduzetnike koji će od iduće godine plaćati porez na dobit od 12%, dok će oni veliki plaćati 18%. Pitanje je hoće li ovaj potez privući strane investitore jer ono što oni gledaju prilikom donošenja odluke o ulaganju nisu samo brojke – bitno je i cjelokupno poslovno okruženje (klima). Problem je i nepredvidivost porezne uprave koja ne komunicira dovoljno s kompanijama, a na njeno mišljenje u Hrvatskoj se čeka višestruko dulje u odnosu na druge države. Ovlašteni porezni savjetnici trebaju ojačati poziciju prema Ministarstu financija.
U medijima smo imali prilike čitati o negodovanju ugostitelja radi povećanja stope PDV-a na 25%. Svi prisutni složili su se da obujam sektora turizma u Hrvatskoj raste, a takav trend očekujemo i u budućnosti. Dakle, efekt povećanja stope PDV-a nadoknadiv je porastom obujma sektora. Svi smo svjedočili da prethodno smanjenje stope nije rezultiralo smanjenjem cijena proizvoda pa se sada ne očekuje ni njihovo povećanje, a osim toga radi se o djelatnosti gdje promjena cijene proizvoda ne utječe na potražnju za proizvodom u jednakoj mjeri. Bojan Huzanić, Partner TPA Grupe, ukazao je na to da ugostitelji prelazeći prag uključenja u sustav PDV-a često jednostavno počnu otvarati nove tvrtke.
U konačnici, na poreznim savjetnicima te ostalim gospodarskim subjektima je da iskoriste prednosti reforme te zauzmu konkretan stav prilikom formiranja poreznog savjeta. Trendovi industrije su takvi da je potreba poduzetnika za poreznim savjetovanjem sve veća. Profesija je u rastu, a prostor za daljnji rast i razvoj postoji.
Otkucajem podnevnog zvona, započeo je drugi panel konferencije koji je bio posvećen karijeri u reviziji. Sami panel bio je podijeljen na dva dijela. U prvom su studenti mogli saznati što ih sve čeka na selekcijskim procesima u tzv. Big4 poduzećima, dok su u drugom dijelu iz prve ruke saznali kako izgleda tipičan dan jednog mladog revizora.
Sudionici prvog dijela drugog panela bili su iz odjela ljudskih resursa Big Four-a. Iz Deloitta sudjelovao je Goran Gledić, Voditelj odjela ljudskih potencijala, Ernst & Young predstavljala je Deja Koren, Asistentica u Talent timu, dok je predstavnica KMPG-a bila Smiljana Štrbac, Voditeljica Odjela ljudskih potencijala, a Petra Užar Senior Associate u Odjelu za ljudske potencijale Pwc-a.
Panel je pod moderatorstvom našeg člana Brune Brnasa, započeo opisom procesa selekcije kandidata koji je više manje sličan među svim poduzećima, a sastoji se od testiranja (psihološkog i testiranja stručnog znanja) te intervjua. Dotakli su se i teme životopisa i vječnog pitanja korištenja europassa. Svi su se složili da bez obzira na to koji god da format odaberete, bitno je da je dobro strukturiran. Također, panelisti su preporučili da navedete sve poslove koje ste radili, bez obzira bio on običan studentski, volonterski ili nešto treće. Važno je pokazati da ste voljni raditi te se iz bilo kojeg posla može naučiti nešto novo i steći korisna znanja i vještine. Na pitanje što traže kod potencijalnih zaposlenika, odgovor se odnosio na socijalne vještine – rad u timu, rad s ljudima, soft skills i slično. Također, svi su naglasili kako posebno cijene i traže zaposlenike koji pokazuju izuzetnu motivaciju, strast, žar i želju za radom.
Potaknuti pitanjem što svako od Big4 poduzeća može ponuditi potencijalnom zaposleniku da se odluči baš za njih, među predstavnicima se pojavio i natjecateljski duh, pa su tako svi skromno zaključili da je njihovo poduzeće najbolje zbog specifične radne atmnosfere i organizacijske kulture. Dotaknuli su se i pitanja polaganja ACCA certifikata, pa tako svako poduzeće nudi mogućnost i plaća svojim zaposlenicima polaganje pripadajućih ispita, a u konačnici i dobivanje certifikata, no postoje razlike u rokovima i vremenu koje je polaznicima na raspolaganju.
Drugi dio panel rasprave Karijera u reviziji imao je još više neformalniji karakter, budući da su sudionici bili donedavni studenti. Panelisti su bili Dario Bošnjak (Pwc – Associate u Odjelu revizije) Anela Bralić (Pwc – Associate u Odjelu revizije), Adrijana Granatir (Ernst & Young – Asistent u Odjelu revizije), a posebno smo ponosni i na našeg alumnija Marka Oršanića, Asistenta u Odjelu revizije poduzeća TPA Hrvatska, inače bivšeg voditelja funkcijske skupine Računovodstvo i financije te suorganizatora prve konferencije Consulting Day.
Na pitanje moderatorice i članice Predsjedništva Financijskog Kluba Petre Vidović, kako izgleda tipičan dan jednog mladog revozira, panelisti su se složili kako takav dan ne postoji. „Svaki dan je nova priča i dinamičan je, a jedino zajedničko je da svako jutro upališ laptop, a na kraju dana ga ugasiš.“ – rekla je Adrijana Granatir.
Iako su i njih plašili horor pričama o poslu revizora, ostajanju do kasno u noć i slično, te priče nemaju veze sa stvarnošću. Potrebna je dobra organizacija, i određivanje prioriteta, a važno je istaknuti da postoji i dosta fleksibilnosti oko načina obavljanja posla. Tako je Marko Oršanić istaknuo da nakon ove konferencije ima tri mogućnosti – hoće li otići doma i završiti posao, hoće li otići do ureda ili će se pak pridružiti kolegama na terenu. Ono što ih posebno motivira je prenošenje znanja i krivulja učenja. Tako je Dario Bošnjak istaknuo da je posao revizora specifičan jer se radi pravi posao od prvog dana. Osim toga, istaknuo je da je karijera revizora u potpunosti ispunila njegova očekivanja, a stekao je i mnogo komunikacijskih vještina u ophođenju s klijentima, kolegama s posla i kolegama u timu. Anela Bralić, tek nedavno zaposlena u Pwc-ovom Odjelu revizije posebno je istaknula okruženje i organizacijsku kulturu u kojoj prevladavaju mladi ljudi. Intenzivniji period rada je početkom kalendarske godine, no to je rezultat izrazite sezonalnosti posla određenog zakonodavnim okvirima.
Osvrnuli su se i na povezanost teorije koja se uči na fakultetu i prakse koja se dobije zaposlenjem te zaključili kako ne postoji razlika između studenata koji su završili smjerove poput Analize i poslovnog planiranja, Financija ili Računovodstva i revizije. Na fakultetu se dobiju samo temelji, dok se u praksi nadograđuju ti temelji te se nauči sve što je potrebno. Sudionici su izdvojili vještine i znanja koja su stekli na predmetima poput računovodstva, ali posebno ističu poznavanje engleskog jezika i rada u excelu. Time su i razbili predrasudu da je posao revizora rezerviran samo za studente smjera Računovodstvo i revizija.
Na kraju rasprave, panelisti su preporučili studentima da se prijave na sve moguće natječaje i prođu što više selekcijskih procesa. Također, važno je dobro pripremiti se za sami intervju, informirati se o poduzeću, ali i o mogućim pitanjima koji se pojavljuju u sklopu testiranja. Posebno su istakli postavljanje pitanja i proaktivnost, a na pitanje kako uspjevaju uskladiti polaganje ACCA certifikata s poslom odgovorili su da je uz dobru organizaciju, sve moguće!
Tea Logožar i Petra Vidović