Krajem siječnja ove godine, Ministarstvo financija, Porezna uprava, na svojim web-stranicama ažuriralo je listu poreznih dužnika. Iako je porezni dug trgovačkih društava smanjen u prethodnih nekoliko mjeseci za preko 120 milijuna kuna, u istom razdoblju akumuliran je dug od oko 470 milijuna kuna od strane preko tristo novih poreznih dužnika. Prema objavljenom popisu dospjelih i neplaćenih dugova, ukupan porezni dug 84.175 pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost i građana iznosio je 22 milijarde kuna. 5.313 poduzeća, za poreze i doprinose ukupno duguju 9,85 milijardi kuna, a 9.260 fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost ukupno duguju nešto više od 3,44 milijarde kuna.
Ministarstvo financija proteklih je godina pokušalo mogućnošću reprogramiranja duga izbjeći ovrhu i riješiti problem nelikvidnosti građana. U 2012. godini, izmjenama i dopunama Zakona o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanoga gospodarskom krizom, poreznim obveznicima, poduzetnicima, odobrena su dva reprograma poreznog duga. Ukupno je odobreno 7.360 zahtjeva za reprogramom u ukupnom iznosu 3.033.545.783,97 kuna, uz postotak naplate od 80,40%.
Kako bi se na sličan način pomoglo fizičkim osobama, u travnju 2013. donesen je Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba. Svrha zakona bila je omogućiti tom dijelu poreznih obveznika reprogramiranje naplate glavnice duga uz kamatnu stopu u visini od 4,5%, plaćanjem u mjesečnim obrocima na rok otplate, koji ovisno o visini poreznog duga, može biti najmanje do 36 mjeseci i najviše do 60 mjeseci, uz istovremeni otpis duga s osnove kamata ili ako im to više odgovara, omogućiti otpis duga s osnove kamata uz plaćanje glavnice duga jednokratnom uplatom. No, usprkos navedenim mjerama, najveći dio duga ostao je nenaplaćen.
Ovrha kao postupak prisilne naplate poreznog duga koji provode porezna tijela na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava, provodi se ako je porezni dug poreznog obveznika dospio te ako je porezno tijelo poduzelo sve mjere naplate iz sredstava osiguranja poreznog obveznika. Postupak ovrhe pokreće se po službenoj dužnosti u slučaju kada porezni obveznik ne plati dug u propisanom roku za dobrovoljno izvršenje odnosno kada dospjeli dug ne plati ni po opomeni nadležne ispostave Porezne uprave.
U skladu s načelom zaštite ljudskog dostojanstva predmetom pljenidbe ne mogu biti određene pokretnine propisane zakonom kao što je odjeća, obuća, hladnjak, televizor i druge stvari koje ovršenik i članovi njegova kućanstva trebaju za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba te stvari koje ovršeniku trebaju za obavljanje znanstvene, umjetničke ili druge djelatnosti. U skladu s načelom zabrane prekomjernosti ovrha se provodi u opsegu koji je potreban za namirenje poreznog duga iz cjelokupne imovine poreznog obveznika te su porezna tijela u ovršnom postupku dužna primijeniti one ovršne radnje koje su primjerene u odnosu na visinu poreznog duga.
Broj ovrha značajno raste iz godine u godinu. U 2012. godini izdano je 53.841 rješenje o ovrsi pljenidbom novčanih sredstava, dok je u prvom kvartalu 2013. izdano njih čak 27.715. Do 10. prosinca 2013., građanima je ovrhom oduzeto 6488 nekretnina, što je 1643 više nego cijele 2012. kada ih je oduzeto 4845. Za usporedbu, 2006. godine provedeno je svega 319 ovrha na nekretninama.
Velik broj ovrha preslika je gospodarske situacije u državi. Tijekom 2014. godine u Ministarstvu financija razmišlja se o još jednom pokušaju reprograma poreznog duga s nešto strožim pravilima, a do tada ovrha prijeti mnogim građanima koji nisu iskoristili priliku prošle godine.
Autor osvrta: Sunčica Gojković