Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj uređen je i provodi se kao obvezno mirovinsko osiguranje na temelju međugeneracijske solidarnosti te kao obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Dakle, osiguranici drugog mirovinskog stupa u Republici Hrvatskoj osigurani su na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koji su mlađi od 40 godina obvezno osiguravaju u mirovinskom fondu koji sami izaberu uz poštivanje opcije izbora kategorija postaju članovi mirovinskog fonda, sukladno odredbama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima. Prikupljena sredstva doprinosa u visini 5% bruto plaće za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Središnji registar osiguranika raspoređuje u mirovinske fondove.
Osnovni problem mirovinskog sustava u Hrvatskoj jest financiranje rashoda samih mirovinskih rashoda doprinosima uz, sve više značajno, transferima iz državnog proračuna. Uz spomenuto, značajan problem predstavlja i nemogućnost pokrivanja tranzicijskog troška. Navedeni problemi pokušali su se riješiti mirovinskom reformom, no to nije postiglo značajnije uspjehe. Mirovine su i dalje niske, a odnos broja osiguranika i umirovljenika je i dalje nepovoljan te se pogoršava iz mjeseca u mjesec.
Postavlja se pitanje da li je dosadašnji mirovinski sustav održiv i koja je budućnost drugog stupa mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj?
Na prethodno pitanje odgovor može se dati iz samog pogleda na omjer broja korisnika mirovina i samih osiguranika. Budući da ne postoje potpuni podaci o uplatama doprinosa u drugi mirovinski stup, za sljedeću analizu koristit će se poznati podaci za prethodnu, 2016. godinu.
Tablica 1. Struktura korisnika mirovina i osiguranika u razdoblju od svibnja do listopada 2017. godine
| Struktura | Svibanj | Lipanj | Srpanj | Kolovoz | Rujan | Listopad |
| Korisnici | 1.139.246 | 1.138,744 | 1.138.744 | 1.139.604 | 1.140.023 | 1.140.272 |
| Osiguranici | 1.503.700 | 1.525.457 | 1.532.009 | 1.525.489 | 1.514.241 | 1.496.040 |
Izvor: HZMO, 2017.
Kao što je i vidljivo iz prethodne tablice, najnoviji podaci prikazuju da broj korisnika mirovina iz mjeseca u mjesec raste, dok broj osiguranika pada. Zaključno, sam koeficijent ovisnosti korisnika mirovina o osiguranicima (njihovim uplatama doprinosa) je izrazito neadekvatan da bi sustav bio održiv. Uz same uplate doprinosa, značajnije troškove predstavljaju i razne naknade koji su osiguranici dužni plaćati. Stopa zaposlenosti u Republici Hrvatskoj je niža u odnosu na ostale zemlje EU, a temeljem prethodne tablice postavlja se pitanje – tko će plaćati visoke doprinose i naknade ako broj osiguranika pada, a broj korisnika raste?
Tablica 2. Uplate doprinosa II. stupa u 2016. godini (kn)
| Mjeseci 2016. | Iznos mjesečnih uplata doprinosa II. stupa | Promjena prema prethodnom mjesecu (%) | Promjena prema istom mjesecu 2015. (%) | Odstupanje od prosječne mjesečne uplate I–XII. 2016. (%) |
| Siječanj | 421.475.634,04 | -5,20 | -5,63 | -0,24 |
| Veljača | 423.313.734,29 | 0,44 | -5,22 | 7,55 |
| Ožujak | 430.333.593,28 | 1,66 | -3,64 | 4,71 |
| Travanj | 443.171.101,93 | 2,98 | -0,77 | 2,92 |
| Svibanj | 446.437.040,64 | 0,74 | -0,04 | 0,54 |
| Lipanj | 449.433.669,40 | 0,67 | 0,63 | 3,95 |
| Srpanj | 458.651.574,96 | 2,05 | 2,70 | 1,99 |
| Kolovoz | 451.235.093,39 | -1,62 | 1,04 | 4,40 |
| Rujan | 459.122.535,49 | 1,75 | 2,80 | 5,08 |
| Listopad | 455.903.726,27 | -0,70 | 2,08 | 5,24 |
| Studeni | 451.372.570,66 | -0,99 | 1,07 | 4,05 |
| Prosinac | 468.844.002,42 | 3,87 | 4,98 | 5,45 |
| UKUPNO | 5.359.294.276,77 | – | – | – |
Izvor: REGOS, 2016.
Prethodne godine, samo iz uplaćenih doprinosa zarađeno je više od pet milijardi kuna. Primjetno je da u većini mjeseci iznos uplaćenih doprinosa raste u odnosu na prošli mjesec te je važno za primijetiti da se samo iz doprinosa za drugi mirovinski stup prikupljaju enormne količine novca. Također, već spomenuti doprinosi koji se uplaćuju u drugi mirovinski stup predstavljaju imovinu fonda, a sami mirovinski fondovi svoju imovinu temeljno baziraju na ulaganjima u državne obveznice, laički rečeno na financiranje rastućeg javnog duga Republike Hrvatske.
Tablica 3. Uplaćeni doprinosi u obvezene mirovinske fondove u razdoblju od 2006. do 2015.godine (u mil. kn. kumulativno)
| Uplaćeni doprinosi | Upravljačke naknade | Ulazne naknade | Ukupne naknade | Dobit | |
| 31.12.2006. | 13.799 | 391 | 960 | 487 | 103.396 |
| 31.12.2007. | 17.819 | 570 | 121 | 692 | 212.407 |
| 31.12.2008. | 22.361 | 756 | 150 | 906 | 319.857 |
| 31.12.2009. | 26.974 | 961 | 182 | 1.143 | 463.448 |
| 31.12.2010. | 31.550 | 1.206 | 214 | 1.420 | 639.312 |
| 31.12.2011. | 36.461 | 1.461 | 247 | 1.708 | 799.805 |
| 31.12.2012. | 41.477 | 1.499 | 281 | 1.948 | 911.187 |
| 31.12.2013. | 46.492 | 1.747 | 316 | 2.230 | 1043.195 |
| 31.12.2014. | 51.359 | 2.065 | 359 | 2.591 | 1207.935 |
| 31.12.2015. | 56.519 | 2.448 | 409 | 3.024 | 1407.159 |
Izvor: HANFA
Kao što je i očekivano, uplaćeni doprinosi u obvezne mirovinske fondove iz godine u godinu rastu (promatrajući od 2006. godine). Nadalje, jasno je da upravljačke naknade u promatranom periodu rastu iznadorporcionalno od ulaznih naknada. Zanimljivo je da kroz cijelo promatrano razdoblje udio upravljačkih naknada u ukupnim naknadama iznosi više od 70%, a posljednje, 2015. godine, taj udio iznosi nešto više od 80%. Sama tablica zapravo predstavlja realnu sliku stanja mirovinskog sustava – zaključak je jasan: visoki su izdaci za doprinose i naknade koje plaćaju sami građani Republike Hrvatske, a spomenute uplate čine značajan udio u dobiti samih mirovinskih fondova.
Zaključno, u većini post-tranzicijskih zemalja Europe, pa tako i
u Hrvatskoj, mirovinski sustav na temelju međugeneracijske solidarnosti je u velikim poteškoćama. Prije svega prisutni su značajni psihološki i demografski problemi koji doprinose lošem stanju i funkcioniranju mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Osnovni psihološki problemi su primano oslanjanje na državu u pogledu osiguranja mirovina te preuranjeni odlazak u mirovinu. Nadalje, demografski problem koji je očit u Hrvatskoj jest intenzivno starenje stanovništva i povećanje broja umirovljenika uz povećanje očekivanog trajanja života. Nadalje, veliki je broj umirovljenika koji pojedinačno primaju male mirovine s tendencijom njihovog pada, a značajno je i dugotrajno korištenje mirovinskih prava u Hrvatskoj. Javni mirovinski sustav zbog svega navedenog zahtjeva transfere iz proračuna središnje države za pokrivanje ukupnih mirovinskih rashoda., uzrokovano fiskalnim deficitom u mirovinskom sustavu koji je osnovni pokazatelj neodrživog mirovinskog sustava.
Zemlje poput Slovačke i Mađarske ukinule su obvezno članstvo u drugom mirovinskom stupu primarno zbog prevelikih naknada za upravljanje obveznih mirovinskih fondova. Republika Hrvatska nije dovodila u pitanje privatizaciju drugog mirovinskog stupa kao i njegovo ukidanje, već on i dalje ostaje obvezan za osiguranike. Naprotiv, nalaže se mogućnost povećanja izdvajanja u drugi mirovinski stup, a već aktualno niske mirovine pokrivaju se iz drugog stupa mirovinskog sustava koji nije dugoročno održiv.
Ivana Grabovac