Porast razine cijena zbog konverzije


Inflacija je vješta kao džepar, zastrašujuća kao provalnik i smrtonosna kao plaćeni ubojica.”

                                                                                                                                   Ronald Regan

Ljudi na prostoru Europe izrazito strahuju od inflacije, tj. općeg porasta razine cijena. Prije točno 97 godina, krajem studenoga 1923. godine, Njemačku je pogodila velika inflacija. Novac je postao gotovo bezvrijedan, djeca su se igrala s njime, a ljudima je služio za potpalu vatre. Nacije ne zaboravljaju lako takve traumatične epizode iz vlastite prošlosti te često na temelju takvih traumatičnih epizoda formiraju stav o inflaciji ili sličnim ekonomskih fenomenima. Dobar primjer formuliranja stava na temelju traumatičnih iskustava prošlih vremena je značajno različit odnos Njemačke središnje banke (Bundesbank) i Američke središnje banka (FED) prema inflaciji. Dok se Bundesbank plaši inflacije, a takvo je razmišljanje ugrađeno i u Europsku središnju banku (ESB), FED ima puno „ležerniji“ stav prema inflaciji te tolerira više stope inflacije nego ESB.

Slika 1. Stanovništvo u Hrvatskoj navodi kao glavni rizik uvođenja eura rast cijena jednakim prihodima

Izvor: Hrvatska narodna banka

Prije uvođenja eura potrebno je provesti konverziju po određenom tečaju što ne bi trebalo utjecati na relativne cijene, odnosno ne bi trebalo doći do njihova porasta.

Do porasta cijena može doći zbog toga što poduzeća cijene ne zaokružuju simetrično nego ih zaokružuju na više, tako da ne trebaju vraćati puno kovanica, ili formiraju cijene tako da završavaju znamenkom devet kako bi kupci pomislili da je cijena manja. Poticaj povećanju cijena može biti i taj da kupci prilikom konverzije pojednostavljuju preračunavanje cijena, odnosno ne primjenjuju točnu stopu konverzije i pretpostavlja se, da ignoriraju male promjene cijena. Poduzeća to mogu pokušati iskoristiti kako bi povećala cijene svojih proizvoda i usluga. Dosadašnji rezultati istraživanja pokazuju da je učinak konverzije nacionalnih valuta u euro, na rast cijena u europskim zemljama, bio blag i jednokratan. Slika 2. prikazuje kretanje HICP inflacije, FROOP (engl. frequent out-of-pocket purchases) inflacije, odnosno inflacije koja mjeri promjenu cijene onih dobara čija je frekvencija kupnje visoka (npr. kava, novine etc.) te percepciju inflacije za države članice eurozone u razdoblju od 1999. godine 2011. godine.

Slika 2. Kretanje HICP inflacije, FROOP inflacije te percepcije inflacije za države članice eurozone od 1999. do 2011. godine

Izvor: ESB (2012.)

Tablica 1.: Stvarne vrijednosti (HICP inflacija) i percipirane vrijednosti inflacije za odabrane države

Izvor: Pufnik (2017b.)

Na Slici 2. primjećujemo da je percepcija inflacije (svijetlo plava linija)  viša od HICP inflacije (plava linija) te FROOP inflacije (crvena linija). ESB (2012.) navodi da se značajan rast percipirane inflacije dogodio se  u 2002., odnosno 2003. godini kada se dogodila zamjena kovanica i novčanica bivših nacionalnih valuta za nove eurske novčanice i kovanice. Potom se percepcija inflacije u sredini 2000-tih smiruje, da bi opet krajem 2007. godine počela rasti. Međutim tada je uzrok rasta uz ulazak novih članica u eurozonu bi snažan rast FROOP inflacije, odnosno rast cijena roba. Iz Slike 2. možemo zaključiti da je stvarni rast cijena uvođenjem eura u ranim 2000-tima bio mali jer inflacija nije značajno prešla svoju ciljanu razinu do 2%.  U Tablici 1. prikazane su stvarne vrijednosti (HICP inflacija) i percipirane vrijednosti inflacije za države koje su prve ušle u eurozonu.

Iskustva zemalja upućuju na to da je potrebno isticati dvojne cijene i time ograničiti rizik od kratkoročnog povećanja cijena i percipirane inflacije. Kod cijena usluga očekuje se nešto veći porast u odnosu na cijene dobara. U zemljama europodručja rast cijena u sektoru ugostiteljstva nakon konverzije može se objasniti tzv. menu cost modelom gdje spadaju troškovi poput npr. tiskanja novih jelovnika. Model pretpostavlja da će većina restorana promjene cijena zbog konverzije u euro odmah izraziti početkom mjeseca, dok bi se u drugim normalnim uvjetima promjene cijena razvukle na više mjeseci. Kada veći dio restorana mijenja cijene dolazi do rasta inflacije u tom sektoru nakon konverzije. Za razliku od cijena usluga, cijene dobara u pravilu nisu u velikoj mjeri porasle nakon konverzije. Nešto veći učinak zbog konverzije na porast cijena zabilježen je kod dobara koje se češće kupuju npr. pekarski proizvodi koji su relativno jeftini. Njihove se cijene zaokružuju kako bi postale privlačnije, a to dovodi do značajnijeg poskupljenja. To poskupljenje se očituje kroz rast FROOP inflacije (Slika 2.) Nasuprot jeftinijim proizvodima kod kojih rastu cijene nakon konverzije, dobrima veće vrijednosti cijene se zaokružuju na niže što se pripisuje većoj konkurenciji i većem tehnološkom napretku u proizvodnji kod tih dobara.  Na Slici 3. prikazan je porast cijena određenih segmenata ekonomije.

Slika 3. Porast cijena određenih dijelova ekonomije 2001.-2011.

Izvor: ESB (2012.)

Percepcija inflacije

Europska središnja banka (ESB) ističe da ako potrošači precjenjuju tekuću inflaciju, može doći do podcjenjivanja kretanja realnih plaća, odnosno psihološki smanjuju svoju kupovnu snagu, što može utjecati na daljnje odluke o potrošnji koje nisu optimalne. Percipirana inflacija je situacija kada potrošači percipiraju određene signale, bili oni na temelju kupovine ili podataka iz medija, te na temelju njih formiraju svoju percipiranu inflaciju. Nakon konverzije koja je izvršena u zemljama koje su prve pristupile europodručju, znatno je porastao broj ljudi koji su smatrali da su cijene u posljednjih godinu dana porasle tj. povećala im se percipirana inflacija (Tablica 1.).

Nasuprot tome istraživanja su pokazala da je konverzija u euro 2002. godine imala izrazito blag učinak na rast cijena. Stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, odnosno službena mjera inflacije ukazivala je na blagi prosječni rast cijena od 2,2 posto u 2002. Na Slici 4. prikazane su vrijednosti stvarne i percipirane inflacije za zadnjih nekoliko država koje su pristupile eurozoni.

Slika 4. Stvarne i percipirane vrijednosti inflacija za odabrane države eurozone

Izvor: Pufnik (2017a.)

Primjećujemo da je svim državama, osim u Slovačkoj, percipirana stopa inflacije (crvena linija) bila veća od stvarne HICP inflacije nakon uvođenja eura. Važno je naglasiti da nakon uvođenja eura, niti u jednoj od promatranih država, nije došlo do naglog ili bilo kakvog signifikatnog rasta stope inflacije.

Uvođenje eura i percepcije inflacije u Hrvatskoj

S obzirom na iskustva ostalih zemalja članica koje su već uvele euro, pretpostavlja se da će učinak konverzije na povećanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u Hrvatskoj biti blag. Procjena je da bi učinak konverzije u Hrvatskoj iznosio 0,20 postotnih bodova u razdoblju od pola godine prije i poslije konverzije. Tablica 2. prikazuje promjene cijena nakon uvođenja eura po segmentima gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Tako se smatra da bi ugostiteljske usluge, usluge smještaja, rekreativne i kulturne usluge najviše doprinijele ukupnom porastu cijena zbog konverzije. Prema socioekonomskom statusu, najveći učinak imali bi nefizički radnici te samozaposleni s obzirom na to da oni u svojoj košarici imaju veći udio dobara i usluga čije bi cijene mogle značajnije porasti (ugostiteljske, rekreativne, kulturne usluge), dok bi manji učinak bio na umirovljenike i nezaposlene.

 Tablica 2. Promjene cijena nakon uvođenja eura po segmentima gospodarstva u Republici Hrvatskoj

Izvor: Pufnik (2017a.)

Građani se u Hrvatskoj, slično kao i u ostalim zemljama koje su već uvele euro i koje su se obvezale uvesti euro, boje da bi uvođenje eura moglo rezultirati zlouporabom pri određivanju cijena. To se može spriječiti isticanjem cijena kako je i najavljeno u Hrvatskoj, šest mjeseci prije i šest mjeseci nakon uvođenja eura u staroj i novoj valuti. Time bi se građanima olakšalo preračunavanje cijena i prepoznavanje neopravdanog porasta. Učinkovit bi bio i medijski pritisak na trgovce koji neopravdano podižu cijene. U prijašnjim primjerima pokazalo se da velika poduzeća nastoje izbjeći taj negativni publicitet pa čak i snižavaju cijene i tako ostvaruju konkurentsku prednost.

Kada pogledamo rezultate brojnih istraživanja možemo zaključiti da će učinak konverzije valute na rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj biti blag i jednokratan kao što je bio slučaj i s učincima konverzija ostalih nacionalnih valuta u euro. Porast cijena se najčešće događa uslijed učestalog zaokruživanja cijena na više, prelijevanja troškova konverzije na potrošače i poduzeća koja smatraju da potrošači ignoriraju male promjene cijena. Isto tako, imamo i slučajeve smanjivanja cijena zbog konkurencije. Nešto izraženiji rast cijena bio je zabilježen kod uslužnog sektora za zemlje koje su već ostvarile konverziju valute, ali taj je udio u košarici za izračun indeksa potrošačkih cijena relativno mali pa je i učinak bio vrlo blag. Dobrom kampanjom, tj. informiranjem javnosti, treba se razbiti strah od konverzije valute u euro kako bi se izbjeglo formiranje pogrešnih percepcija građana o kretanju cijena.

Sara Hunjak i Luka Sovulj

Literatura:

  1. Pufnik, A. (2017a.), Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka;Pregledi, P-34.
  2. Pufnik, A. (2017b.), Effects of the Adoption of the Euro on Consumer Prices and Inflation Perceptions: An Overview of Experiences and Assessment of the Possible Impact in Croatia, Hrvatska narodna banka; Surveys, S-27.
  3. Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka. (travanj 2018.), Strategija za uvođenje   eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
  4. Europska središnja banka (2012.), Monthly Bulletin, Dostupno na: https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/mb201202_focus06.en.pdf
  5. Hrvatska narodna banka, (Veljača 2019.), Istraživanje javnog mnijenja o uvođenju Eura https://www.hnb.hr/documents/20182/2627205/hn08032019_istrazivanje.pdf/a2d5bd19-1ed5-d171-4d38-1af0d287f354?t=1552053541555