Prema Nacionalnom programu reformi, dva glavna cilja strukturnih politika su povećanje održivosti duga opće države te promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Tijekom analize dosadašnjeg poreznog sustava utvrđeno je da je prisutno visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju, ali ujedino i prevelik broj poreznih olakšica, oslobođenja i izuzeća, koje rezultiraju upitnim efektom što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda. Osim navedenoga, utvrđena je porezna nestabilnost i nesigurnost te su postavljeni već svima dobro poznati ciljevi reforme poreznog sustava: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti porez
nim obveznicima. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva i u sustavu poreza na promet nekretnina dolazi do određenih promijena.
Prijedlog zakona o porezu na promet nekretnina
Oporezivanje imovine jedan je od najstarijih poreznih oblika te je ustaljeno da je s aspekta suvremene države riječ o bagatelnom porezu. Često se imovina doživljava kao pokazatelj bogatstva i njezino oporezivanje može se opravdati načelom ekonomske snage prema kojemu bogatiji trebaju snositi i više poreza. U poreznom smislu prometom nekretnina smatra se svako stjecanje vlasništva nekretnina u Republici Hrvatskoj bez obzira stječe li se vlasništvo nekretnine uz naplatu ili bez naplate i bez obzira na to kako su stranke nazvale ugovor ili drugi pravni posao. Stjecanjem vlasništva nekretnine smatra se kupoprodaja, zamjena, nasljeđivanje i darovanje nekretnina, stjecanje dosjelošću, unošenje i izuzimanje nekretnina iz trgovačkog društva, stjecanje nekretnina u postupku likvidacije ili stečaja, stjecanje nekretnina po osnovi sudskih odluka ili odluka tijela državne uprave i svi ostali načini stjecanja nekretnina od drugih osoba. Osnovica poreza je tržišna vrijednost navedena u ugovoru o kupnji ili darovanju, te u rješenju o nasljeđivanju.
Zakon u svojoj suštini ostaje isti, ali u skladu s ciljevima porezne reforme pokušati će se pojednostaviti precedura prijave prometa nekretnina, a donošenje rješenja svesti na situacije kada se utvrđuje porez. Time bi se stjecatelje nekretnina rasteretilo od dosadašnjih obveza, a svima omiljena administracija preusmjerila na poslove značajnijeg financijskog učinka. Naime, dosada su obvezu prijave nadležnoj ispostavi Porezne uprave imali sami građani. Međutim iste isprave poreznom tijelu dostavljaju i javni bilježnici, sudovi i druga tijela koja donose odluke o raspolaganju nekretninama te se sada promet nekretnina smatra prijavljenim dostavom isprava od tih tijela, dok bi tek iznimno obvezu prijave i dalje imao stjecatelj nekretnine. Zadržava se ista razina podataka koje je do sada Porezna uprava prikupljala kroz prijave poreznih obveznika.
Nadalje, kako bi se izbjegla istakuta diskriminacija, ukida se oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja što se kompenzira manjom stopom s 5% na 4%. Prema analizama porezni rashod oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina zbog kupnje prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje, godišnje prosječno iznosi, uzimajući u obzir stopu od 4%, oko 115 mil kuna, stoga se već u prvoj godini može očekivati prihod. Zbog ukidanja ovog poreznog rashoda stopa je smanjenja s 5% na 4% što iznosi oko 126 mil kuna godišnje, što se može očekivati kao gubitak s navedene osnove. Ovdje je bitno napomenuti da je ova simulacija prihoda predstavljena u nacrtu ministarstva financija izrađena prema prijavljenom prometu nekretnina, a ne prema naplaćenom
, budući da u naplaćeno ulazi sve ono što je naplaćeno tijekom godine, neovisno iz koje godine proizlazi prijava prometa nekretnina. Umjesto toga, građani će na pomoć pri kupnji prvog stana ili kuće moći računati na temelju zakona o subvencioniranju stambenih kredita koji bio na zadnjoj javnoj raspravi u Saboru 12.1.2017. te bi trebao biti usvojen u veljači, kako navodi ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević.
Također bitno je istaknuti da se mijenja i raspodjela prihoda od poreza na način da će se cijeli iznos naplaćenog poreza smatrati prihodom općina i gradova. Ovom promjenom porezne stope jedinicama lokalne samouprave neće se smanjiti razina prihoda budući, kao što je već navedeno, nego će se nadomjestiti prihodom od poreznih obveznika koji su inače bili oslobođeni plaćanja. Jedinice lokalne samouprave mogu očekivati povećanje svog prihoda u lokalnim proračunima za 20% budući da dolazi do preraspodjele prihoda od poreza na promet nekretnina na način da isti postaje u cijelosti prihod jedinica lokalne samouprave.
Trenutno stanje
Konačni prijedlozi o promijenama poreza na promet nekretnina usvojeni su na 2.sjednici Sabora ( 81 glas „za”, 3 „protiv”, 2 „suzdržana”) te je zakon (NN 115/16) stupio na snagu 1. siječnja 2017. Cilj ovog novog zakona je postupak utvrđivanja poreza na promet nekretnina učiniti bržim i učinkovitijim imajući na umu da je jedna od temeljnih zadaća Porezne uprave pravovremeno utvrđivanje i naplata porezne obveze. Ovim potezom očekuje se oživljavanje tržišta nekretnina, urbana regeneracija, pojednostavljenje postupka oporezivanja i smanjivanje poreznog tereta. Sveobuhvatna te po nekima preambiciozna, porezna reforma stupila je na snagu te će samo vrijeme pokazati teorijska predviđanja ministarstva financija te uspjehe i promašaje u praksi.
Tihana Nađ