Budući da nam se pristupanje Europskoj uniji kao punopravnoj članici bliži u jeku prosvjeda i nezadovoljstva hrvatskih poljoprivrednika delegacija Europske unije, Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju diljem Hrvatske održavaju informativnu kampanju o budućnosti hrvatske poljoprivrede nakon ulaska u Europsku uniju. Stoga, pogledajmo kako su se kretale potpore u posljednjih nekoliko godina.
Sljedeći graf prikazuje dosadašnje potpore iz državnog proračuna na kojem je jasno vidljivo da su se potpore poljoprivredi i ribarstvu povećavale kroz navedeno razdoblje s prosječnom godišnjom stopom od 18,9 posto i u 2010.godini dosegle iznos od 4.006,9 milijuna kuna što predstavlja povećanje za 335,9 milijuna kuna odnosno 9,2 posto u odnosu na 2009. godinu.
Izvor: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Godišnje izvješće o državnim potporama za 2010.g
Izvor: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Godišnje izvješće o državnim potporama za 2010.g
Gornji graf nam pokazuje da je udio potpora poljoprivredi i ribarstvu u ukupno dodijeljenim potporama rastao, s izuzetkom 2006. i 2007. kada je značajniji dio potpora bio usmjeren na brodogradnju.
Pogledamo li sljedeći graf, postat će nam jasno zašto su poljoprivrednici nezadovoljni postojećim potporama unatoč tome što su se povećavale. Siloviti skokovi u cijenama važnih inputa, gnojiva i energije, svakako su narušili isplativost poljoprivredne proizvodnje te povećali nezadovoljstvo poljoprivrednika.
Proizvodnja hrane temelj je samostalnosti i strateški interes svake zemlje i stoga taj sektor gospodarstva prima značajne potpore iz državnog proračuna, a isto će se nastaviti i pod okriljem Europske unije. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju će rezultirati time da će se potpore poljoprivredi isplaćivati iz proračuna Europske unije, s opaskom da nove članice mogu isplaćivati dodatnu potporu iz nacionalnog proračuna tokom tri godine, ali do određenog maksimalnog iznosa što ovisi o mogućnostima proračuna. Nakon pristupanja, potpore će se povećati progresivno. U prvoj godini ostvarujemo pravo na 25 posto iz proračuna Europske unije, u drugoj 30, u trećoj 35, u četvrtoj 40, a sljedećim godinama iznos se povećava za deset posto godišnje. Navedeno upućuje na to da ćemo za deset godina dostići razinu udjela starih zemalja članica tj. 100-postotni iznos sredstva što bi u kratkom roku moglo biti problematično posebno za manja gospodarstva.
Budući da na poljoprivredu otpada preko 40% europskog proračuna, koji godišnje iznosi oko 129 milijardi eura, hrvatskim poljoprivrednicima će godišnje na raspolaganju biti oko 93 milijuna eura prema strukturi koju vidimo na grafu ispod.
Još u srpnju 2009. donošenjem Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju započela je reforma sustava izravnih plaćanja u skladu sa modelom Europske unije čime je smanjen broj razreda potpore s više od 200 na 37, uvedeno je osnovno plaćanje u biljnoj proizvodnji i propisan je okvir na temelju kojeg se započelo s uspostavljanjem sustava identifikacije zemljišnih čestica. Također, ulaskom u Europsku uniju poljoprivrednici će morati zadovoljiti visoke kriterije zaštite i dobrobiti okoliša, zdravlja ljudi, životinja i bilja kako bi mogli dobiti novac iz Europske unije budući da Europska unija djeluje u smjeru poticanja novih projekata i tehnologije, te izgradnju preradbenih kapaciteta. Rezultat takvih poticaja su visoki prinosi, bolja kvaliteta i, što je najznačajnije, jeftinija hrana za domaće stanovništvo te bolja konkurentnost na europskom tržištu. Što će se dogoditi nakon službenog članstva preostaje nam čekati.
Autorica osvrta: Lucija Dubravac