U petak, 18. svibnja 2012. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u organizaciji udruge Financijski klub održana je najveća studentska investitorska konferencija u regiji; Primarno tržište. Tema ovogodišnjeg izdanja bila je ”Perspektiva razvoja telekomunikacijske industrije u Hrvatskoj i regiji”. Konferencija je obuhvaćala 5 sesija, strukturiranih po temama top-down investicijske analize: makroekonomska analiza, analiza industrije, analiza poduzeća, tehnička analiza i upravljanje portfeljem.
Na samom početku nazočnima se obratila Mateja Mikulčić, članica Predsjedništva Financijskog kluba, objasnivši im djelovanje spomenute udruge, kao i same projektne skupine Student investitor te pripadnih timova.
Prvu sesiju programa započeo je voditelj Tima za makroanalizu Marijan Prša. Ukratko je objasnio djelovanje svog tima koji trenutačno broji 4 člana. Pozvao je prisutne studente da se i oni priključe prilikom sljedeće regrutacije, početkom sljedeće akademske godine. Marijan je naglasio da je cilj njegova tima konkretnije odrediti u kojoj se fazi poslovnog ciklusa nalazi gospodarstvo. Članovi tima pritom koriste realne, monetarne pokazatelje, realni BDP, LEI i CEI indekse,…
U nastavku sesije riječ je preuzeo prof. dr. sc. Ante Babić, predavač na Zagrebačkoj škola ekonomije i managementa te direktor Centra za međunarodni razvoj d.o.o. koji je održao predavanje na temu: ”Makroekonomija i komunikacije – Pregled regionalnih kretanja u makroekonomiji i perspektivu prema EU”. Babić je istaknuo da je predstavnik druge generacije makroekonomista u obitelji te naglasio važnost promatranja obje strane bilo kojeg ekonomskog problema. Dao je pregled ekonomskih kretanja u Sjedinjenim Američkim Država, čija je centralna banka drastično povećala ponudu novca te na taj način uspjela, uz određeni vremenski odmak, pokrenuti gospodarstvo. Slično se pokušalo provesti i u Europi. Ipak, razlika je u tome što europske banke nisu ogromnu likvidnost (novčana sredstva) od svojih središnjih banaka usmjerile u gospodarstvo, već su je koristile za otpisivanje nekih lošijih potraživanja i ‘poboljšanja’ svojih bilanci. Takva je situacija i u Republici Hrvatskoj. Shodno tome, Babić se pita što bi se dogodilo kad bi Hrvatska narodna banka na želi način pokušala zaobići banke i direktno kreditirati gospodarstvo ili preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj ili na neki drugi način.
U drugom dijelu predavanja predavač se bavio pitanjem krize Europske unije. Naglasio je da u povijesti nije postojala niti jedna skupina zemalja u sličnoj zajednici (najprije kao zona slobodne trgovine, pa carinska unija i konačno, zajedničko tržište s vlastitom valutom). Osobno smatra taj koncept održivim. Svoje mišljenje opravdana činjenicom da Unija postoji na dobrobit svih građana jer taj prostor nije udružen osvajanjima. Ipak, smatra da su trebali biti postignuti određeni preduvjeti prije uvođenja zajedničke valute. Tu je istaknuo problem mobilnosti rada (Europljani nisu toliko mobilni u odnosu na Amerikance) i prilagodbe cijene rada (koja je djelomično onemogućena ograničavanjem sloboda kretanja ljudi unutar Unije). Naglasio je i probleme s financiranjem Unije koji se javljaju u recesiji (kad svaka država mora dati dio svojih proračunskih sredstava usprkos tome da ih ima manje na raspolaganju). Nadalje, spomenuo je i probleme fiskalne konsolidacije Unije (jer su neke zemlje navikle imati velike deficite) te pojavu koja se dogodilo nakon što se određene zemlje uvele euro (tržište je počelo tretirati njihove obveznice po uzoru na njemačke, iako su one realno bile puno rizičnije).
Na kraju predavanja Babić je zamoljen da komentira podatke o razlici između broja radnih sati Grka i Nijemaca, gdje potonji drastično zaostaju, što je on objasnio manjkavostima u bilježenjima grčke statistike. Na pitanje misli li da će se euro održati te Grčka ostati u Europskoj uniji, predavač odgovara kako je puno jeftinije sanirati troškove nego snositi posljedice suprotne opcije. Naglašava kao danas globalni rast održavaju ekonomije poput Kine ili Brazila, koje su uvelike izvozno orijentirane te zaključuje kako one ne bi imale kome izvoziti kad bi svi bili u recesiji.
Sljedeća sesija započela je izlaganjem Petra Šimunića, moderatora Tima za analizu industrije. On je ukratko objasnio aktivnosti tima koje se svode na pisanje izvještaja koje kasnije koriste drugi timovi. U akademskoj godini 2011./2012. ovaj tim broji 4 člana, koji su analizirali dvije defanzivne industrije; farmaceutsku i telekomunikacijsku. Nakon odabira industrije, članovi su obavljali kvalitativnu (analiza utjecaja na industriju i Porterovih 5 sila) te kvantitativnu analizu (analizu profitne marže i ‘peer’ grupe).
Nakon Šimunića, na red je došao gospodin Tonko Obuljen, član vijeća HAKOM-a (Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije). On je održao predavanje na temu: ”Investicije u mreže sljedeće generacije (Next Generation Access)”. Na samom početku gospodin Obuljen je naglasio da nema previše iskustva s predavanjem te dao pregled sadržaja svoje prezentacije. Okarakterizirao je telekomunikacije kao industriju koja se razvijala dvjestotinjak, ali unutar koje su se najveće promjene dogodile u posljednjih trideset godina. Naglasio je njena obilježja s početka procesa liberalizacije poput monopola na tržištu. Nakon toga, početkom devedesetih godina, počinju se razvijati sektorska regulatorna tijela u Europi. Njihova je zadaća bila osigurati natjecanje na dobrobit korisnika usluga, poticati inovacije te osigurati da operator s vladajućim položajem ne zlouporabi svoju tržišnu poziciju. Pritom su različite regulative navodile različite zadaće regulatora. Obuljen je istaknuo da regulatorni okvir ovisi i o tome koliko je jak regulator, a koliko ‘protivnik’. Što se tiče industrije, smatra da je cvjetala do početka dvijetisućitih godina, nakon čega slijedi propast World Coma i nekoliko manjih teleoperatera.
Nakon ‘starog’, Obuljen je objasnio i ‘novi’ regulatorni okvir kroz njegove brojne direktive te naglasio neke pogreške koje je Hrvatska učinila pri usklađivanju s propisima Europske unije u tom području. Pri kraju predavanja, prikazao je tržišne pokazatelje koji su se odnosili na konkretne podatke poput broja korisnika telefonske usluge u nepokretnoj mreži ili broja širokopojasnih priključaka.
Pitanja prisutnih odnosila su se na spor regulatora s HT-om. Gospodin Obuljen je odgovorio kako nikad nitko nije zadovoljan s djelovanjem regulatora, ali je njegovo postojanje nužno. U konkretnom sporu postoji studija jedna konzultantske kuće (objavljena na stranicama HAKOM-a) u kojoj se opravdavaju postupci ove agencije. Na pitanje o investicijama u telekomunikacije, predavač odgovara da su nužne ukoliko se želi spriječiti degradacija usluge dok od kretanja budućih prihoda u ovoj industriji očekuje stagnaciju.
Konferencija je nastavljena kratkom prezentacijom člana Tima za analizu poduzeća Tomislava Frančića, koji je predstavio svoj tim. Oni u svojim analizama koriste CFA literaturu i prezentacije stručnjaka. Kroz radionice, sastanke i međusobne konzultacije pokušavaju pronaći koja su poduzeća podcijenjena, koja precijenjena, a koja fundamentalno stabilna. Pritom koriste metode analize financijskih izvještaja, diskontiranje novčanih tokova i cjenovne multiplikatore.
Treća sesija nastavljena je predavanjem Ivane Blašković, voditeljice sektora istraživanja Zagrebačke banke, na temu: ”Postupak korporativne analize na primjeru hrvatske telekomunikacijske kompanije”. Na samom početku je predavačica objasnila proces odabira dionice u 3 koraka te razlučila top down (odabir industrije pa konkretnog poduzeća) od suprotnog bottom up pristupa. Naglasila je da su do 2000. godine na tržištima dionica vrijedila neka pravila koja su se u međuvremenu promijenila (prema kojima je ekonomski ciklus slijedio ciklus na tržištima dionica).
U nastavku predavanja Ivana je prikazala svoju projekciju slobodnih novčanih tokova na primjeru HT-a (stariju analizu koja je javno dostupna kako bi nam je usporedila s stvarnim događajima i prikazala u kolikoj se mjeri projekcija poklapa). Objasnila je način na koji se računa zahtijevana stopa povrata te sastavnice CAPM modela. Na pitanje studenata da li u model uvrstiti β industrije ili β poduzeća, predavačica je odgovorila kako u pravilu koristi β poduzeća (osobito ako je kompanija izlistana na burzi).
U sljedećem dijelu predavanja objašnjena je DCF metoda, uz detaljan opis njezinih prednosti i nedostataka. Isto je učinjeno i s metodama usporednih transakcija. Na samom kraju predavanja studenti su pokušali dobiti preporuku za postupanje s dionicom otprije spomenute kompanije.
U nastavku konferencije član Financijskog kluba, Pave Lacić, dobio je priliku predstaviti svoj projekt ”Malo meni, malo tebi”. Radi se o inicijativi kojom se nastoji poboljšati kvaliteta života; društvena odgovornost i socijalni kapital kroz tzv. ‘kulturu kave’. Projekt će biti ostvaren u suradnji s kafićima (najprije u Splitu, a kasnije se planira širenje diljem Hrvatske) koji će mjesečno donirati minimalno 500 kuna za udruge iz svoje lokalne zajednice kako bi joj vratili dio prihoda koji im ona donosi. Kafić će odabrati tri udruge kojima će donirati redom 300, 100 i 100 kuna, a iznose koje će dobiti pojedina udruga određivati će sami potrošači ubacivanjem čepa u staklenke koje će biti postavljene na vidljivom mjestu u tom kafiću. Pave je naglasio humanitarni karakter čitavog projekta te činjenicu da on i njegove kolege koji sudjeluju rade isključivo volonterski jer vjeruju u sam projekt.
Četvrta sesija konferencije započela je izlaganjem Denisa Mehića, voditelja Tima za tehničku analizu koji broji 6 aktivnih članova. Denis je ukratko objasnio aktivnosti svog tima. Za svoje analize oni se služe AmiBrokerom, a glavni im je cilj otkrivanje kupovnih i prodajnih signala.
Uslijedilo je predavanje Saše Ivanovića, direktora hrvatskog ureda Admiral Markets. On je održao predavanje na temu:”Pregled određene skupine indikatora u tehničkoj analizi i usporedba njihovih performansi u odnosu na buy’n’hold strategiju na tržišnom indeksu S&P”. Na samom početku predavač je definirao buy’n’hold strategiju kao pasivnu strategiju u kojoj investitor kupi financijski instrument i drži ga neko vrijeme. Naglasio je prednosti i nedostatke ove strategije te činjenicu da kod nje visina prinosa uvelike ovisi o trenutku ulaska na tržište. Nasuprot pasivne strategije, postoji i aktivno investiranje koje je također objašnjeno na predavanju, uza sve svoje prednosti i nedostatke.
Kod pitanja koju strategiju odabrati, Saša misli da to ovisi o stanju na tržištu i onome što se želi postići, ali naglašava da ‘past performance does not guarantee future performance’. Na početku usporedbe aktivnog i pasivnog investiranja na S&P 500 Indexu prikazao je prinose koji bi se ostvarili u određenim vremenskim periodima držanja (pasivna strategija). Nastavio je s opisivanjem alata tehničke analize naglašavajući da na velikim grafikonima (koji prikazuju duži vremenski period) manji značaj imaju oscilatori, dok se više treba osloniti na tehničke levele, pomične prosjeke i psihološke levele. Nasuprot toga, oscilatori dolaze do izražaja na manjim grafikonima.
Pri kraju predavanja razvila se živa diskusija o dokazima uspješnosti tehničke analize između sudionika konferencije i predavača. Spomenute su i nove mogućnosti investiranja koje će se ponuditi ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Zaključno, predavač je prisutnima predložio strategiju aktivnog investiranja, ali na duži period.
Nakon ovog predavanja uslijedilo je predstavljanje Akademije Zagrebačke burze. Ovaj projekt predstavila je voditeljica Melita Marčeta. Na početku je definirala burzu kao mjesto koje povezuje investitore, članove, regulatora i javnost. Ukratko je objasnila ciljeve i ciljne skupine Akademije (koja postoji od 2010. godine), karakteristike ovog tipa edukacije te brojke koje potvrđuju uspješnost. Načini provođenja programa uključuju tečajeve, posjete, stručne skupine, web igru te duži certificirani program. Predavačica je pozvala studente da se prijave na mailing listu kako bi dobili newsletter te bili informirani o brojnim besplatnim edukacijama. Na kraju je najavila sljedeću radionicu koja će se održati u rujnu ove godine na temu ”Tehnička analiza”.
Posljednja sesija konferencije započela je riječima Luke Matejke, moderatora Tima za upravljanje portfeljem. On je objasnio kako je njegov tim kvantitativno orijentiran tim čija je glavna zadaća odrediti optimalnu strukturu portfelja. Naglasio je da je za njegovo funkcioniranje nužna suradnja i koordinacija s svim ostalim timovima. Od aktivnosti tima naglasio je kvantifikaciju rizika i izračun izloženosti portfelja prema određenim sektorima, državama, industrijama.
Konferencija je zaključena predavanjem Krunoslava Šimatovića, direktora Direkcije za upravljanje ulaganjima Nexus Private Equity Partnera na temu: ”Upravljenje portfeljem”. On je nazočne uputio na sličnost termina ‘portfolio management’, ‘investment management’, ‘asset management’i’fund management’ koji se razlikuju jedino u tome na kojem je dijelu fokus. Krunoslav je iznio zanimljiv podatak; da je globalna industrija upravljanja imovinom 2000 puta veća od bruto domaćeg proizvoda u Republici Hrvatskoj.
U nastavku je razgraničio različite razrede imovine, koje se razlikuju po svom prinosu, ali i riziku, pri čemu najviši prinos nosi ‘private equity’ (posebno skupina ‘venture capital’). Predavač je definirao pojam investicijska filozofija kao koherentan način razumijevanja tržišta; kako funkcioniraju tržišta i investitori (pogotovo kakve greške rade). Sukladno tome, investicijska strategija je način implementiranja investicijske filozofije. Prema Krunoslavu, kod investiranja treba se voditi računa i o efikasnosti tržišta, ‘market timingu’, aktivističkom ili pasivnom pristupu, ali i vremenskom horizontu. Nakon toga, prisutnima su prikazani primjeri investicijskih strategija.