Prema nedavnim prognozama Europske Komisije, Hrvatska će u 2016. i 2017. godini imati gospodarski rast od 2,1 %, što će rezultirati smanjenjem deficita proračuna opće države te rastom zaposlenosti i padom nezaposlenosti, naravno pod pretpostavkom da se ekonomske politike neće mijenjati. Naizgled, domaća se ekonomija konačno kreće u pravome smjeru i definitivno smo završili sa dugogodišnjom recesijom. Međutim, prije negoli damo konačnu ocjenu tih prognoza treba učiniti nekoliko stvari. Prva je da ispitamo prirodu samoga rasta, odnosno koliko je rastu doprinijela razborita ekonomska politika s jedne strane, a koliko je on posljedica povoljnih eksternih čimbenika s druge. Dakle, riječ je doprinosu turizma ukupnome rastu, a prirodu rasta možda najbolje ocrtava sam naslov dokumenta The recovery gains ground, but weaknesses remain. Druga je stvar koju trebamo učiniti, staviti cijelu priču o rastu u 2015. godini te prognozama za 2016. i 2017. godinu u kontekst. Jedini relevantan kontekst za Hrvatsku jest usporedba sa posttranzicijskim i tranzicijskim zemlja, danas članicama EU. To je 10 zemlja koje i dan danas čine svojevrstan cordon sanitaire Europske Unije, a on uključuje: Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku, Slovačku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku i Sloveniju. Usporedimo li prognoze EK za spomenuti skup zemalja i one koje se odnose na Hrvatsku, nemamo mnogo razloga za optimizam.
Izvor: izradio autor prema podacima European Economic Forecast: Winter 2016, European Comission
Pomoću gornjega grafa može se usporediti prognozirani rast u Hrvatskoj sa prosječnim rastom 10 posttranzicjskih i tranzicijskih zemalja EU. Hrvatska je ispod prosjeka u sve 3 prognozirane godine, također značajno odstupa od najboljih zemlja, a to je Češka u 2015. godini sa rastom od 4,5 % te Rumunjska u 2016. godini sa rastom od 4,2 %, odnosno 3,7 % u 2017. godini. Hrvatska će u kontekstu gospodarskoga rasta biti značajno bliže zemljama sa najlošijim rastom u promatranom skupu, a to je Estonija sa 0,9 % i Litva sa 1,6 % u 2015. godini. Međutim, kada se uzmu u obzir geopolitičke i ekonomske okolnosti u kojima se nalaze spomenute baltičke zemlje, a s druge strane posebno povoljne pogodnosti koje su donijele glavninu gospodarskoga rasta Hrvatskoj, podaci su još više poražavajući jer su sve ostale promatrane zemlje u 2015. godini rasle više od 2,2 %. Nadalje, Hrvatska će se prema prognozama u 2016. godini i 2017. godini još više približiti promatranim zemljama s najlošijim rezultatima gospodarskoga rasta.
Izvor: izradio autor prema podacima European Economic Forecast: Winter 2016, European Comission
Fiskalni pokazatelji samo dodatno umanjuju značaj prognoziranoga gospodarskoga rasta u Hrvatskoj. Dakle, Hrvatska se bez ikakve sumnje nalazi u najgoroj fiskalnoj poziciji uspoređujući se sa svih 10 promatranih zemalja. U svim prognoziranim godinama značajno odstupa od prosječnog deficita opće države 10 zemalja koji se kreće oko 1,7 % BDP-a te su prognozirani deficiti značajno iznad i najlošijih rezultata ostalih zemalja, točnije Rumunjske. Ipak, treba dodati da Rumunjska u tom prognoziranom periodu nastavlja sa svojom politikom ozbiljnog smanjenja poreza, kao što je smanjenje stope PDV-a sa 24 % na 20 % te drugih poreza. Stoga, nešto veći deficit u Rumunjskoj ima opravdane razloge, a treba dodati da kao posljedicu toga Rumunjsku očekuje najveći rast BDP-a u predstojećem razdoblju u odnosu na druge promatrane zemlje. Isto tako treba se nadovezati na estonski gospodarski rast u 2015. godini od 0,9 %, koji Hrvatskoj popravlja rezultat u ovoj usporedbi pa se hrvatskih 1,8 % ne čini loše. Međutim, u 2015. godini Estonija ima proračunski suficit od 0,3 % BDP-a, a u 2016. i 2017. godini je oko 0 % BDP-a, dok Hrvatska ima deficit od 4,2 % BDP-a u 2015. godini te deficit veći od 3 % BDP-a i u 2016. i 2017. godini. Estonski pak javni dug iznosi svega 10,1 % BDP-a, dok Hrvatska ima nevjerojatnih 86 % BDP-a. Znači svaka dublja analiza sve nas čvršće vezuje za samo dno promatrane skupine.
Izvor: izradio autor prema podacima European Economic Forecast: Winter 2016, European Comission
Sve promatrane zemlje, izuzev Rumunjske zbog njene specifične porezne politike, imaju deficite opće države značajno niže od 3% BDP-a u prognoziranom razdoblju te je prosječan deficit u padu. Jedino Hrvatska i dalje nastavlja za visokim neravnotežama u fiskalnoj politici, unatoč tome što ima javni dug gotovo 2 puta veći od prosjeka 10 promatranih zemalja. Slovenija i Mađarska jedine su dvije zemlje u promatranome skupu koje imaju javni dug viši od 60 % BDP-a, ali je prognoza da će u promatranome razdoblju značajno smanjiti javni dug u BDP-u, odnosno da on ima trend pada. Vidi se da će u prosjeku javni dug u promatranim zemljama ostati na 46 % BDP-a. Jedino si Hrvatska dopušta rizik da unatoč iznimno visokoj razini javnoga duga od 86 % BDP-a u 2015. godini, nastavi sa trendom rasta duga kao posljedice najvećih fiskalnih neravnoteža u promatranome skupu.
Da prognoze EK nisu jedine procjene koje sugeriraju da ćemo i dalje nastaviti ozbiljno zaostajati za ostalim posttranzicijskim i tranzicijskim zemljama EU, može poslužiti i Doing Business Svjetske Banke prema kojemu su sve promatrane zemlje, osim Mađarske, ispred Hrvatske po lakoći poslovanja. Dakle, danas u globaliziranom svijetu i ekonomiji nije dovoljno promatrati ekonomska kretanja u okviru vlastitih samodostatnih standarda, već međunarodnih standarda koje nam postavljaju zemlje koje nam izravno konkuriraju. Stoga ove prognoze EK ne daju razloga za optimizam, već pred nas stavljaju velike ekonomske izazove fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi, kako bi uhvatili korak sa ostatkom Europe.
Matej Bule