U ovom osvrtu uputit ćemo Vas na dosadašnje efekte jedne od značajnijih porezno-političkih tema u Republici Hrvatskoj koja je oblježila 2012. i 2013. godinu, a to je zasigurno fiskalizacija u prometu gotovinom. Fiskalizacija u prometu gotovinom je skup mjera što ih od 1. siječnja 2013. godine provode obveznici fiskalizacije, a njezin je glavni cilj nadzor prometa u gotovini. Time se suzbija utaja poreza i doprinosi porastu razine svijesti o potrebi plaćanja poreza, što ima za posljedicu uravnoteženo financiranje javnih troškova. Iako većina obveznika svoje obveze prema državi izvršava uredno i na vrijeme, postoji manji dio njih koji i dalje to ne čini. Razlozi za uvođenje fiskalnih mjera u Republiku Hrvatsku koje podrazumjeva sama fiskalizacija mogu se svesti na sljedeće: visoka razina porezne utaje i nisko evidentiranje ostvarenog prometa, podizanje razine svijesti o potrebi plaćanja poreza, ravnomjerno punjenje proračuna te prisutnost sive ekonomije.
Pozitivni rezultati mjera Ministarstva financija – Porezne uprave, posebno su se istaknuli kod ugostitelja. Male pravne i fizičke osobe u spomenutoj djelatnosti u 2013. godini ukupno su prijavile oporezivih isporuka za 40,52%, odnosno 2,6 mlrd. kuna više nego u 2012. godini. Male pravne osobe i fizičke osobe u djelatnosti trgovine u 2013. godini ukupno su imale povećanje oporezivih isporuka za 13,89%, tj. 5,2 mlrd, u usporedbi sa 2012. godinom. Fizičke osobe, odvjetnici, u 2013. godini prijavili su ukupno 6,7 mil kuna, odnosno 4,83% više oporezivih isporuka nego u 2012. godini. Male pravne i fizičke osobe u svim navedenim djelatnostima (ugostitelji, trgovci, odvjetnici) 2013. godine ukupno su prijavile 17,82% oporezivih isporuka više nego 2012. godine, odnosno 8 mlrd. kuna. Također, iz godišnjih prijava poreza na dohodak ugostitelja na bazi podnijetih prijava za 2010. godinu, proizlazi da je prosječno ostvareni dnevni dohodak 100,00 kn. Podaci za 2013. godinu, za istu djelatnost pokazuju znatan pomak. Naime proizlazi da je prosječno ostvareni dnevni dohodak porastao za više od 100% i iznosi 210,23 kn
Pozitivni rezultati vidljivi su i u statistici izdanih računa kroz naplatne uređaje. U 2013. godini kroz naplatne uređaje izdano je ukupno 2.204.930.575 računa. U periodu od 1. srpnja 2013. godine, kada su svi Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisani obveznici ušli u sustav fiskalizacije, pa do 31. prosinca 2013. godine, izdano je ukupno 1.255.356.939 računa. Ovakav trend nastavlja se i u 2014. godini kada je za period od 1. siječnja 2014. do 30. travnja 2014. godine izdano ukupno 680.570.049 računa. Najveći broj računa izdan je u srpnju i kolovozu 2013. godine, a primijećeno je kako je petak dan kada građani najviše kupuju, odnosno dan kada je izdan najveći broj računa u gotovini.
Prema podacima iz državnog proračuna Republike Hrvatske prihodi od PDV-a u razdoblju od siječnja do lipnja 2013. godine ostvareni su u iznosu od 20,2 milijarde kuna čime međugodišnjoj razini bilježe povećanje od 7,5%. Povećanje prihoda od PDV-a rezultat je uvođenja fiskalnih mjera. S druge strane, prihod od PDV-a, u razdoblju od siječnja do lipnja 2014. godine, ostvaren je u iznosu od 18,8 milijardi kuna čime na međugodišnjoj razini bilježe smanjenje od 6,8%. Prihod od PDV-a u padu je usprkos činjenici da proces fiskalizacije ove godine ima svoj cjelogodišnji učinak na proračun, te da se i dalje intenzivno provode mjere naplate starih dugovanja.
Ovlašteni inspektori Ministarstva financija – Porezne uprave od 01.01. do 28.07.2014. godine obavili su 6.604 nadzora fiskalizacije, tijekom kojih je utvrđeno 2.002 nepravilnosti, što čini 30% od ukupnog broja nadzora. Od obveznika s utvrđenim nepravilnostima, za njih 388 je izrečena privremena zabrana rada. Za usporedbu, u istom razdoblju 2013. godine, Porezna uprava je obavila 21.590 nadzora, te utvrdila 2.186 nepravilnosti, 10% od ukupnog broja nadzora, a izrečeno je i 465 privremenih zabrana obavljanja djelatnosti.
Svakom novom ekonomskom procesu treba duži vremenski period kako bi smo mogli uvidjeti i njegove posljedice. Zbog toga je još uvijek rano govoriti o pravim efektima koje je fiskalizacija ostavila za sobom. S druge strane, evidentno je da je fikalizacija pozitivna mjera Porezne uprave i Ministarstva financija jer novci namjenjeni proračunu u konačici i završe ondje. Porezni prihodi se povećavaju što dokazuje učinkovitost ove mjere. Drugim riječima, ovaj omraženi potez u očima poreznih obveznika ustvari se pokazao kao djelotvoran mehanizam prikupljanja izdašnih poreznih sredstava; mehanizam smanjenja razine porezne utaje i povećavanja evidentiranja ostavrenog prometa, sredstvo koje omogućava sigurnu i stalnu naplata poreza što u konačnici rezultira ravnomjernim punjenjem proračuna. Porezna evazija prvi je signal da nešto nije u redu s poreznim sustavom države, a upravo je Republika Hrvatska odlučila poduzeti mjere kako bi otklonila ili barem umanjila istu.
Tihana Štimac