Osnova financijske pismenosti je štednja. Štednja je čuvanje materijalnih dobara ili novca. U kontekstu novca, štednja predstavlja određeni iznos novca koji pojedinac može „ostaviti po strani“ u određenom periodu.
Zašto je štednja u novcu bitna?
Štednja je bitna upravo zato što ona omogućava pojedincu da raspolaže tim iznosom novca u bilo kojem vremenu u budućnosti.
Za što nam je potrebna štednja?
Primarno, ona nam omogućava da u budućnosti podmirimo neplanirane ili planirane troškove, recimo troškove izlaska i/ili troškove kupovine nove odjeće i obuće. Štednja je bitna i za povećanje individualnog bogatstva pojedinca tako da pojedinac može ušteđena sredstva uložiti na štedni račun u banci ili na tržište kapitala i s time steći zaradu u obliku kamata i sl.
Kako možemo štedjeti?
Najvažniji način za uštedu novca je da isti – ne potrošimo. Kontrola troška zahtjeva budžetiranje, odnosno budžet. Primjer: ako imamo džeparac u iznosu od 500 HRK mjesečno koji nam roditelji ostavljaju početkom mjeseca, sva potrošnja ispod 500 HRK rezultira povećanjem ušteđevine.
Da biste znali koliko nam je novca potrebno za mjesečne troškove, bitno je voditi evidenciju o troškovima (troškovi izlazaka, kava, hrane i pića, i drugi troškovi). Za evidenciju možemo koristiti korisne aplikacije kao što je Wallet by BudgetBakers ili dobru staru olovku i papir.
Budžetiranje je zapravo samo plan raspodjele tih 500 HRK na različite vrste troškova početkom razdoblja (u našem slučaju mjeseca). Kako bismo povećali ušteđevinu, jedan dio od tih 500 HRK moramo ostaviti po strani. Recimo 10% ili 50 HRK svaki mjesec, prije ikakvih troškova.
Ako vam roditelji ne daju džeparac za mjesec odmah, možete ih zamoliti da vam džeparac uplate na digitalni novčanik kao što je Revolut gdje možete odmah tih 10% (ili drugi iznos) odvojiti u Trezor.
Koje su pozitivne strane štednje i budžetiranja?
Najvažnija prednost budžetiranja jest kontrola vlastitih troškova. Kontrolom troškova, a posljedično i štednje, izgrađujete jednu zdravu naviku. Jednom izgrađena navika štednje i kontrole financija višestruko će vam se isplatiti u budućnosti kada budete zarađivali više novaca, ali i imali više troškova.
Gdje uložiti ušteđena sredstva?
Postoji nekoliko važnih opcija kod ulaganja ušteđenog novca. Najpopularnija od njih je da ušteđena sredstva ostavite „ispod madraca“ ili na bankovnom računu / digitalnom novčaniku. Za štediše mlađe od 18 godina to je preporučena metoda zbog malih iznosa štednje i nedovoljno iskustva kod drugih vrsta ulaganja. Takva metoda ne rezultira nikakvom zaradom ili donosi minimalnu dobit, no relativno je sigurnija od ostalih metoda.
Druge vrste ulaganja uključuju a) ulaganje na tržište kapitala (dionice, obveznice, investicijske i mirovinske fondove i dr., te b) ulaganje u nekretnine. Postoji još kanala, ali ova dva su najpopularnija.
Zadnjih godina ulaganje na tržištu kapitala postaje sve popularnije kod mlađih generacija koje traže načine na koje će određen dio ušteđenog novca investirati na burzi. Prinosi, odnosno zarada od takvih vrsta ulaganja nije garantirana te ista ulaganja mogu uzrokovati gubitak kapitala. Prije ulaganja potrebno je racionalno razmisliti te započeti samo s iznosom novca koji možete izgubiti.
Ivan Bekavac