Što su porezi?
Porezi su prisilna davanja koja bez izravne i trenutačne protuusluge država uzima od osoba i poduzeća. Porezi su prihodi države koji čine najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Prisilnost plaćanja proizlazi iz činjenice da kada porezi dospiju na naplatu, tada trebaju biti uplaćeni državi. U suprotnom, država može primijeniti silu i smislu porezne opomene, a zatim i ovrhe.
Odsutnost neposredne naknade reflektira se kao nemogućnost principa „dajem da daš“, odnosno ne možemo od države očekivati izravnu protuuslugu zbog činjenice da smo platili porez. Na primjer, platio sam 500 kuna poreza u okviru poreza na dohodak i želim se koristiti autocestom u visini tog iznosa. Porezima se financira široki aspekt javnih potreba.
Zašto plaćamo poreze?
Oporezivanje je način ubiranja sredstava za financiranje javnih rashoda za dobra i usluge kojima se svi koristimo. Kako bi država financirala javna dobra i osigurala svojim građanima dostojan i kvalitetan životni standard, prisiljena je pribaviti novac za financiranje javnih rashoda. Javna su dobra npr. zdravstvena zaštita, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visoko obrazovanje, javna sigurnost, muzeji, parkovi, čisti zrak i slično. Da bismo u svemu tome uživali moramo plaćati poreze.
Koji porezni oblici postoje u Hrvatskoj?
Hrvatski porezni sustav sastoji se od nekoliko vrsta izravnih i neizravnih poreznih oblika.
Izravni porezi su oni koje uplaćujemo osobno ili ih za nas uplaćuje poslodavac u državnu blagajnu. Neizravne poreze ne snosi onaj tko ih uplaćuje u državni proračun, već ih najčešće prevaljuje na druge. Porezni obveznici neizravnih poreza kroz cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potrošača, tj. na građane. Najpoznatiji neizravni porez je porez na dodanu vrijednost (PDV).
| Izravni porezi | Neizravni porezi |
| – porez na dohodak
– prirez porezu na dohodak – porez na dobit |
– porez na dodanu vrijednost (PDV)
– trošarine – porez na promet nekretnina |
Porez na dohodak
Porez na dohodak jedan je od najznačajnijih poreznih oblika svakog suvremenog poreznog sustava. Porezom na dohodak oporezuju se samo fizičke osobe i to kao pojedinci ili obitelj. Porezom na dohodak oporezuje se ukupan dohodak, odnosno primanja fizičkih osoba. U RH postoji šest oporezivih vrsti dohotka koje primaju fizičke osobe i koje se međusobno razlikuju. U RH se koristi progresivan sistem oporezivanja, što znači da osobe s višim dohotkom plaćaju i više poreza.
Na izračunatu poreznu osnovicu (bazu) primjenjuje se porezna stopa. Aktualna porezna stopa u RH razlikuje dva porezna razreda:
– stopa od 20% na iznos porezne osnovice do 30.000,00 kuna mjesečno i
– stopa od 30% na iznose porezne osnovice veće od 30.000,00 kuna mjesečno
Prirez porezu na dohodak
Prirez je dodatni porez koji se plaća povrh poreza na dohodak, a služi za financiranje jedinica lokalne samouprave. Njegova je osnovica porez na dohodak. Visinu prireza određuje lokalna vlast, a trenutni prirez porezu na dohodak u gradu Zagrebu iznosi 18%.
Porez na dobit
Porez na dobit je porez je porez kojeg trgovačka društva plaćaju na ostvarenu dobit, odnosno na razliku prihoda i rashoda.
Za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna godišnje porezna stopa iznosi 10% ili 18% ukoliko su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili veći od 7.500.000,01 kuna.
Porez na dodanu vrijednost (PDV)
Porez na dodanu vrijednost predstavlja svefazni porez na promet. Svefazni porez u ovom značaju je onaj koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno-prodajnog ciklusa, ali samo na iznos dodane vrijednosti koja se oblikovala u toj fazi, a ne na cjelokupnu vrijednost proizvodnje.
Dodana vrijednost je razlika između vrijednosti prodaje proizvedenih dobara i usluga (outputa) i vrijednosti kupovina (inputa, ali ne inputa rada) kojima su ta dobra i usluge proizvedeni. Dodana vrijednost je vrijednost što je proizvođač dodaje inputima prije nego što ih proda kao nove proizvode i usluge.
Oporezivanje dodane vrijednosti provodi se tako da porezna osnovica ne obuhvaća porez obračunan pri nabavi roba i usluga (ulazni porez) nego se porez plaća na vrijednost dodanu u oporezovanoj fazi (izlazni porez).
Porezni obveznik pri podmirenju svoje porezne obveze odbija porez koji je plaćen ili obračunan po računima onih poreznih obveznika koji su njemu isporučili dobra ili usluge (=dobavljači). Račun služi kao dokument za odbitak obračunanog poreza.
Obveznici PDV-a samo su osobe (poduzetnici) registrirane za obavljanje poduzetničke djelatnosti čija je vrijednost isporučenih dobra i pruženih usluga iznosila više od 300.000,00 kuna.
Porezna stopa PDV-a je 25%, ili 13% ili 5%.
Trošarine
Trošarine ili posebni porezi jedan su od oblika poreza na promet. Trošarinama se oporezuje promet određenih proizvoda kao što su alkohol, cigarete ili benzin, a porezni obveznici su proizvođači ili uvoznici tih proizvoda.
Trošarine nisu u nadležnosti porezne uprave, već carinske uprave.
Često se uvode kako bi zamijenili složenije porezne oblike, kada se želi destimulirati potrošnja nekog proizvoda koji se smatra nezdravim ili nemoralnim te kada se žele prikupiti sredstva za pokrivanje troškova koja nastaju kao posljedica navedenog ponašanja.
U RH razlikujemo trošarine na energente i električnu energiju, duhanske prerađevine i alkohol i alkoholna pića.
Porez na promet nekretnina
Porez na promet nekretnina jedan je od imovinskih poreza kojim se ne oporezuje vrijednost imovine, već prijenos vlasničkih prava odnosno promet nekretninama.
Autorica: Petra Ostrički