TURIZAM: serija makroekonomskih analiza 1. dio

Turizam

 
Krajem veljače ove godine sve je bilo „normalno“ (ako ta riječ išta više i znači).  Studenti su išli  na fakultete tj. pripremali se za novi semestar, radnici su išli normalno na posao, unuci i unuke posjećivali su svoje bake i djedove te nam je i BDP-e rastao. Neki bi rekli da su to bili idilični trenutci, ali o tome neka povijest sudi. Onda se dogodio šok tj. došla je korona i sve što je s njom je išlo. Pandemija, lockdown, socijalno distanciranje te krah gospodarstva (Graf 1.). Međutim, COVID-19 pandemija nije zahvatila samo Hrvatsku već i čitav svijet. Jednako kao i u RH i u ostatku svijeta se dogodio dramatičan pad BDP-a (Graf 3.), posljedično rast nezaposlenosti te stvaranje sumorne društvene situacije.

Graf 1:Kretanje BDP-a Hrvatske od 2005Q1 do 2020Q2

Izvor: Eurostat, izračun autora (EViews)
Napomena: Crvena linija prikazuje trend kretanja hrvatskog gospodarstva koji je dobiven HP filterom. Zelena linija prikazuje odstupanje BDP-a od dugoročnog trenda. Plava linija prikazuje stvarne vrijednosti BDP-a za RH

 

Turizam, riječ koja ima mitsko značenje u pričama o našem gospodarstvu, zbog veličine svoga udjela u BDP-u (negdje između 15%-20%)  ima posebno mjesto u analizi hrvatske ekonomije. Uglavnom, kada pričamo o turizmu mislimo na strane goste (Nijemce, Čehe, Poljake, Slovence etc.) budući da je broj domaćih gostiju premali da može generirati potražnju na razini 15% do 20% BDP-a. Graf 2. prikazuje udio domaćih i stranih turista u ukupnom broju noćenja za 2019. godinu. Iz grafa je vidljivo da strani turisti čine 92% noćenja što govori o njihovoj važnosti u generiranju turističke potražnje.

Graf 2: Udio domaćih i stranih turista u noćenjima u 2019. godini

Izvor: DZS

Turizam nije ništa drugo od izvoza usluga. Hoteli, restorani, kafići pružaju različite usluge (noćenja, obroke, zabave etc.) koje državljani drugih zemalja (pa zato izvoz) kupuju u kunama (eure, krune i druge strane valute trebaju promijeniti u kune pa im je bitan tečaj kune). Ovakva definicija turizma znači da turizam možemo analizirati kao klasični izvozni proizvod male otvorene ekonomije (Hrvatska). Broj turista u RH, prema rudimentarnoj ekonomskoj teoriji, ovisit će dohotku stranaca (dohodak će im rasti s rastom njihova BDP-a i obratno) te tečaju. Što je dohodak Nijemaca veći, imat će više novca da dođu na Jadran. Jednako tako, što kuna bude slabija bit će im jeftinije ljetovati u Hrvatskoj. Međutim, broj dolazaka turista je ove godine ovisio i zdravstvenim uvjetima. Prije svega broju oboljelih u RH te posljedično tome stavljanju ili micanju Hrvatske/županija s crvene liste drugih zemalja. Što nas više država stavi na crvenu listu to će nam manji broj turista doći.

Bilo je logično za pretpostaviti da će ove godine doći do pada broja turista (ne morate biti ekonomist da biste to zaključili). Države od kuda nam dolaze najveći broj turista imale su drugome kvartalu snažne padove BDP-a (Graf 3.), probleme oko nezaposlenosti što je sve navodilo na zaključak o padu turističke aktivnosti u 2020. Faktor koji je trebao odrediti i koji je na kraju odredio ukupan broj turista u sezoni je bio odnos pojedinaca i država prema COVID-19. Teško je bilo za procijeniti početkom svibnja kada je Hrvatska izlazila iz lockdowna hoće li se i koliko će se gosti bojati pandemije, kako će se pandemija razvijati u RH i mnoge druge bitne faktore na temelju kojih su ljudi donosili odluke o ljetovanju kod nas ili ostanku doma.
Na kraju se pokazalo da je sezona bila OK. Nadmašila je očekivanja.

Graf 3: Kretanje BDP-a za odabrane zemlje do II. kvartala 2020.

 

Izvor: Eurostat
Napomena: Svjetlo siva linija prikazuje razdoblje COVD-19 pandemije

Na grafu 4. prikazani su dolasci turista od 2005. do rujna 2020. godine u Republiku Hrvatsku. Primjetno je sezonsko ponašanje podataka što nije uopće začuđujuće budući da je opće poznata činjenica da turizam postoji samo ljeti kod nas. Nadalje primjećujemo kako je do 2005. godine prisutan snažan trend rasta broja dolazaka. Međutim, ove godine je zbog pandemije zabilježen snažan pad broja dolazaka. Na vrhuncu sezone je bilo otprilike upola manje turista nego lani. Takav podatak nam govori o ozbiljnosti šoka tj. o vrlo restriktivnom odnosu država i pojedinaca prema putovanjima u druge zemlje. Takvo restriktivno ponašanje u kombinaciji s padom dohotka u državama od kuda nam dolazi najveći broj turista dovelo je do pada broja dolazaka. Slična situacija, ako ne i identična dogodila se i s brojem noćenja. Broj noćenja od 2005. do rujna 2020. godine je prikazan na Grafu 5.

Graf 4: Dolasci turista u Republiku Hrvatsku od 2005. do  rujna 2020. godine

Izvor: DZS
Napomena: Svjetlo siva linija prikazuje razdoblje COVD-19 pandemije

Graf 5: Noćenja turista u Republiku Hrvatsku od 2005. do  rujna 2020. godine

Izvor: DZS
Napomena: Svjetlo siva linija prikazuje razdoblje COVD-19 pandemije

Kako bi analizirali prihode turističke industrije može se provesti analiza CROBEXturist indeksa Zagrebačke burze (ZSE). U njemu su sadržane velike hrvatske kompanije koje se bave turizmom te čije dionice kotiraju na ZSE. Budući da je došlo, s nastankom COVID-19 pandemije, do ozbiljnog pada turističke potražnje ekonomska intuicija nam govori da bi trebalo doći do pada vrijednosti CROBEXturist indeksa. Na grafu 6. prikazane su vrijednosti CROBEXturist indeksa za razdoblje do 2015. do 19.11.2020. godine.

Graf 6: CROBEXturist indeks od 2015. do 19.11.2020. godine

Izvor: ZSE

Iz ove, kratke, analize je vidljivo da je turistički sektor proživio tj. proživljava tešku godinu. Zbog šoka (pandemije) koji nitko nije mogao predvidjeti došlo je do pada gospodarske aktivnosti, a s time i pad turističke potražnje. Nažalost, udio domaćih turista u ukupnome broju turista u RH je premalen kako bi mogao nadomjestiti gubitak inozemne potražnje. Navedeno loše stanje u turizmu se odrazilo i na kretanje CROBEXturist indeksa na Zagrebačkoj burzi koji je od početka lockdowna potonuo na niske grane, a s ljetnim otvaranjem granice se ipak, blago, uzdigao.

 

Luka Sovulj