Dana 10. studenog svoj doprinos radionicama, u sklopu ciklusa Revizija koji smo uspješno organizirali, dala je i naša suvoditeljica radionica i predavanja Olga Plazibat. Radionica na temu Izvori pogrešaka u odlučivanju pokušala je dati odgovore na pitanja koja su se javila na prije održanim predavanjima i radionicama o reviziji, a to je zašto dolazi do pogrešaka koje zatim revizori u svojem radu otkrivaju i ispravljaju?
Griješiti je u ljudskoj prirodi, ali sustavno griješiti znači varati. U potrazi za odgovorom na to pitanje svi prisutni riješili su test etičnosti kako bi provjerili jesu li i koliko njihove odluke etične. Naravno jedinstvenog rješenja nema, ali barem vidite kako stojite. Ukoliko vas zanima, test i rješanja možete preuzeti ovdje. No, pogreške u odlučivanju imaju i znanstvena objašnjenja. Harvardska studija utvrdila je kako postoji šest izvora pogrešaka u odlučivanju. Prvi izvor je ujedno i najčešći izvor, ljudska pohlepa, koji je rezultat današnjih skandala u velikim korporacijama i slučajevima koji pune novinske stupce, uzmimo samo slučaj Enron za primjer. Zatim se kao izvor izdvaja organičena etičnost. Rezultat je to sustavnog griješenja u donošenju odluka koji nastaje kao posljedica identifikacija pojedinaca s određenom ulogom pri donošenju odluka. Treći izvor pogrešaka je mogućnost gubitka klijenta i zarade koji se pokazuje sve značajnijim u ovo doba krize. Slijedi interpretacija dvosmislenih računovodstvenih pravila, tj. mogućnost tumačenja određenih računovodstvenih stavki prema potrebi klijenta kao rezultat tzv. kreativnog računovodstva koji kao posebno umjeće zaslužuje jedinstvenu radionicu. Pretposljednji izvor pogrešaka je privrženost klijentu koji onemogućuje subjektivno poslovanje, a sukladno s time slijedi i posljednji izvor pogrešaka – reakcija na revizorsko mišljenje radi čega je većina danih mišljenja pozitivna, što iz razloga privrženosti klijentu što radi straha od gubitka klijenta. I tako gomilanjem sustavnih pogrešaka dolazimo do trenutka kada je moguće stati prevarama na kraj ili nastaviti varati, nažalost druga opcija je sve češća.
Lijek za neetičnost ne postoji, ali postoje mjere za njeno suzbijanje kao što su odredbe zakona, osvješćivanje vlastitih pogrešaka, edukacije i kontorle. Dok se takav lijek ne izmisli, na nama je da razvijamo etičnost u poslovanju vlastitim primjerom i na taj način damo svoj doprinos razvoju poslovno-etičnog svijeta.
Handout je kreativno napravljen u vidu testa etike.
Sami test možete preuzeti ovdje, dok se rješenja testa nalaze ovdje.