Mnogi ljudi će reći da je dobit ono što pokreće ekonomski svijet. Pojedinci i tvrtke investiraju kako bi ostvarili prinos na svoj uloženi kapital te tako oplodili svoj novac, odnosno povećali svoje bogatstvo. Tako se kreiraju novi poslovi, grade se nove tvornice te ljudi koji su bili nezaposleni sada rade i dobivaju plaće. Dobit također može biti i dodatni izvor prihoda od poreza za države pa tako gotovo sve države imaju porez na dobit (izuzev država koje su porezne oaze). Porezne politike predstavljaju snažan instrument oblikovanja ukupne ekonomske politike i konkurentnog poslovnog okruženja na regionalnoj, nacionalnoj ili globalnoj razini. U međunarodnim uvjetima porezna konkurencija se često koristi za privlačenje investicija u vlastitu ekonomiju i stvaranje većeg stupnja blagostanja za svoje stanovništvo. Na globalnoj razini porezne politike utječu na veću mobilnost kapitala i investicija, a što može rezultirati čestim poreznim reformama, manjim poreznim opterećenjima i prihodima, smanjenju blagostanja stanovništva i krizama.
U poslovnom svijetu cilj pojedinca je ostvariti što veći prinos, odnosno dobit, te tako što efikasnije koristiti svoj kapital. Zbog toga se zemlje natječu međusobno kako privući što više ulaganja tako što snižavaju porez na dobit. Pravi primjer uspješne zemlje u tom natjecanju je Irska koja je upravo zbog niskih stopa poreza na dobit od 12,5% privukla više od 1000 najvećih svjetskih kompanija. Tako je uspjela podignuti prihode od poreza, a ujedno i ostvariti rast BDP-a kroz desetljeća. Iako sada prosperira, prema najavama ministra financija Michaela Noona, Irska nastavlja dalje sa snižavanjem poreza na dobit na gotovo nevjerojatnih 6,25 posto kako bi osigurala konkurentnost i rast u budućim godinama. Nadalje, najnoviji podaci irskog statističkog ureda govore kako će BDP Irske ove godine rasti nevjerojatnih 26,3 posto! I dok Irska nastavlja nizati uspjehe zbog niskog poreza na dobit, Hrvatska će tek najnovijom reformom poreznog sustava sniziti stopu poreza na dobit sa 20% na 12% za poljoprivrednike, male poduzetnike i obrtnike koji ostvaruju prihode manje od 3 milijuna kuna, dok će svi ostali porezni obveznici plaćati porez po stopi od 18%. Također, ovom reformom ukinut će se porezne olakšice za reinvestiranu dobit koju je ove godine iskoristilo samo 0,8 posto poduzetnika. Kroz porez na dobit Hrvatska je ostvarivala oko 5% prihoda državnog proračuna što je nešto više od 9% svih prihoda ostvarenih od poreza. Pravi rezultati smanjivanja poreza na dobit biti će vidljivi tek u budućnosti, dok je trenutni rezultat smanjivanje prihoda državnog proračuna.
U isto vrijeme Mađarska plan
ira smanjivanje stope poreza na dobit na niskih 9% u 2017. godini što će biti najniža stopa poreza na dobit u Europskoj Uniji čime planiraju privući velik broj tvrtki u Mađarsku. Također, premijer Orban već je osigurao 200 milijardi forinti (650 mil. Eura) kako bi pokrio troškove snižavanja poreza.
Iako stope poreza na dobit variraju među svjetskim regijama, u zadnjih 50-ak godina, globalni trend je smanjenje stope poreza na dobit. Na razini Europske Unije u razdoblju od 1994. do 2005. godine, prosječna stopa poreza na dobit smanjena je s 33% na 27% (trend smanjenja je nastavljen i u zadnjih 10-ak godina), dok je prosječni udio prihoda od poreza na dobit u odnosu na GDP relativno stabilan i iznosi oko 3%.
Prema podacima i publikacijama Eurostat-a (http://ec.europa.eu/eurostat) ne postoji direktna korelacija između poreza na dobit i razine investicija. Porez na dobit je samo jedna od komponenata porezne politike te je za sustavno zaključivanje u pogledu atraktivnosti za investiranje u pojedinu nacionalnu ekonomiju, potrebno uzeti ukupno porezno opterećenje i druge aspekte poslovnih aktivnosti.
Filip Koprčina