Porezni sustav važan je element za financijsku neovisnost neke države. Većina država ovisna je sredstva za državnu potrošnju prikupljati oporezujući svoje građane, dok su rijetke one ekonomije koje će na temelju drugih vrsta prihoda moći pokriti svoj proračun. O poreznim odredbama ovisi koja će se količina prihoda od strane države moći prikupiti, a sukladno tome planira se i količina rashoda koja će se moći financirati. Temelj svakog poreznog sustava trebala bi biti briga o pravednosti oporezivanja. Pokušajmo problem pravednosti definirati uz tezu da svakom poreznom obvezniku treba naplatiti onu količinu poreza koja je sukladna visini njegove imovine i razini participacije u korištenju javnih dobara. Učinak ovog problema pokušava se smanjiti na razne načine, ali on sam po svojoj je prirodi neriješiv. Govorimo li o tome kako bi porezni sustav neke zemlje trebao 
izgledati svakako valja u obzir uzeti neke osnovne pretpostavke:
- da omogući dovoljnu količinu prihoda kojima će se moći pokriti zacrtani rashodi,
- da oporezivanje pojedinaca ne bude toliko izrazito da njihov dohodak padne ispod granice dostatne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba,
- da oporezivanje poduzeća ne proizvodi učinke koji će dovesti do pada konkurentnosti, izostanka investicija i smanjene gospodarske aktivnosti, i
- da umanjuje prostor za korištenje porezne avazije.
Hrvatski porezni sustav poznat je kao jedan od najnestabilnijih poreznih sustava u svijetu. Njegovoj nestabilnosti doprinose česte izmjene i dopune u poreznim zakonima kojih je samo u protekle četiri godine bilo preko četrdesetak. Takve promjene rezultiraju nizom negativnih efekata na gospodarstvo, ali i društvo u cijelini. Kako su porezni prihodi vrlo važan izvor prihoda za državni proračun Republike Hrvatske, čemu svjedoči i udio od 62% poreznih prihoda u prihodima poslovanja državnog proračuna za 2015. godinu, važno je donijeti kvalitetne porezne zakone koji će voditi prosperitetu i ustabiliti hrvatski porezni sustav.
Izvor: Ministarstvo financija
Nova hrvatska Vlada početkom listopada objavila je plan cjeloobuhvatne porezne reforme kao temelja koji će omogućiti pokretanje gospodarstva i njegovu konkurentnost, popraviti ekonomsko stanje građana i biti iskorak za daljnje provođenje reformi koje će voditi rastu i poboljšanju životnog standarda u Hrvatskoj. Olakšanje poslovanja poduzećima, a onda i smanjenje poreznog opterećenja građana samo su neki od učinaka koje će imati ova reforma. Iako će ove promjene prvotno dovesti do „rupe“ na prihodovnoj strani proračuna, kroz očekivano pojačanu potrošačku aktivnost, a potom i potencijalno veći rast gospodarstva zasigurno će se određeni dio novca vrlo brzo vratiti u proračun. Uz već spomenuto, reformom se želi i pojednostaviti porezna administracija koja bi više trebala biti u službi građana pa tako ministar Marić spominje i moguće uvođenje obvezujućeg poreznog mišljenja kao akta koji bi poreznim obveznicima omogućio podnošenje prigovora pri Poreznoj upravi u vezi rješavanja nekog porezno-pravnog pitanja, a koja bi onda javno putem obvezujućeg poreznog mišljenja svoje odgovore plasirala javnosti i upoznavala ih sa praksom o istome. Kao glavni cilj i ono što se čini temeljem ove porezne reforme nisu samo izmjene u pojedinim poreznim zakonima, već izmjene u cijelini koje će rezultirati izgradnjom socijalno pravednijeg, stabilnijeg i jednostavnijeg poreznog sustava koji će pružati veću pravnu stabilnost poreznim obveznicima.
Pogledajmo do kojih izmjena dolazi u svakom od poreznih oblika:
POREZ NA DOBIT
U sustavu poreza na dobit kao najveći nedostatak dosadašnjeg stanja stoji jedinstvena porezna stopa od 20% kao nekonkurentna u odnosu na okruženje. Izmjenama zakona planira se snižavanje iste sa 20% na 12% za poljoprivrednike, obrtnike i male poduzetnike s godišnjim prihodima manjim od 3 milijuna kuna te na 18% za ostale porezne obveznike u sustavu poreza na dobit. Isto tako dolazi do ukidanja olakšice reinvestirane dobiti za koju se pokazalo kako je pogodna samo za pojedine obveznike što pokazuje i podatak da ju je u prosjeku koristilo manje od 2% obveznika. U pogledu rasta olakšica, jedna od mjera je povećanje priznatog troška rep
rezentacije s 30% na 50%. Ovo su samo neke od predloženih promjena kojima se želi administrativno i financijski rasteretiti poduzetnike te otvoriti prostor za nove investicije, kako strane tako i domaće.
POREZ NA DOHODAK
Novim zakonom o porezu na dohodak želi se smanjiti visoko porezno opterećenje rada, ponajviše u pogledu oporezivanja plaća. Problem nekonkurentnosti visokoobrazovanih osoba javlja se zbog niske razine dohotka na kojoj počinje oporezivanje najvišom stopom od 40%, stoga se uvodi jedinstveni porezni razred od 0 – 17.500 kuna na kojeg će se primijenjivati nova stopa od 24% dok će se ostatak dohotka oporezivati stopom od 36%. Kako bi se što većem broju ljudi sa nižim dohocima omogućilo isključenje iz „poreznih škara“ povećava se iznos osnovnog osobnog odbitak na 3.800 kn, kao i osobnog odbitka za djecu i uzdržavane članove. Ovakva mjera rezultirati će sa preko 500 tisuća novih poreznih obveznika koji će biti oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak.
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
Reformu u sustavu PDV-a možemo podijeliti na više dijelova i to s obzirom na vremenski termin u kojem odluke stupaju na snagu. Od 1.1.2017. dolazi do izmjena u proizvodima i uslugama koje se oporezuju sniženim stopama. Proizvodi koji ulaze u oporezivanje stopom od 13% umjesto 25% su inputi u poljoprivrednoj proizvodnji, isporuka električne energije, odvoz smeća, dječje sjedalice za automobile i isporuke ljesova i urni. Na usluge u ugostiteljstvu i na šečer promjena je u smjeru rasta stopa s 13% na 25%, a na kino ulaznice s 5% na 13%. Od 01.01.2018. doći će do pojednostavljenja sustava općom stopom od 24% i sniženom stopom od 12%. Uz spomenuto, dobivanjem suglasnosti od strane zemalja članica EU doći će do povećanja praga za ulazak u sustav PDV-a na iznos od 300.000 kuna. Kao problem koji su iz Ministarstva financija isticali u vezi trenutnog stanja u sustavu PDV-a bila je njegova velika regresivnost i viši porezni teret za rezidente nego na nerezidente. Redefiniranim sniženim stopama na dobra i usluge koje su većinom u upotrebi rezidenata, i povećanim stopama na ona dobra i usluge su većinom u upotrebi nerezidenata dolazi do obrata trenutne situacije.
POREZ NA PROMET NEKRETNINA
Najzapaženija izmjena u sklopu poreza na promet nekretnina je ukidanje oslobođenja od plaćanja poreza za osobe koje kupuju prvu nekretninu. Do izmjene dolazi zbog izjednačavanja poreznog opterećenja građana kupaca nove nekretnine koja ulazi u sustav PDV-a i onih koji kupuju staru nekretninu koja ulazi u sustav poreza na promet nekretnina. Kupnjom nove nekretnine (novogradnja) kupac je obvezan na iznos kupljene nekretnine platiti PDV, dok je osoba kupac stare nekretnine oslobođena plaćanja poreza na promet nekretnina. Novim zakonom to je promijenjeno i svi su obavezni platiti porez (bilo PDV, bilo PPN). Sama stopa kojom se oporezuje promet nekretnina snižava se s 5% na 4%. Vjeruje se kako će ove izmjene oživiti tržište nekretnina, ali i pojednostaviti postupak oporezivanja i smanjiti porezni teret.
Veliki je uspjeh da su se predložene promjene u poreznom sustavu uspjele izglasati u tekućoj godini kako bi mogle stupiti na snagu sa 1.1.2017., odnosno početkom nove poslovne godine i to kako ne bi dolazilo do zavrzlama u poreznoj administraciji i praćenju poslovanja u poduzećima. Porezna reforma koju je predložio tim ministra Zdravka Marića dobila je pohvale od većine poreznih stručnjaka, poduzetnika i gospodarskih analitičara. Oni vjeruju kako će ova reforma imati učinke koji će voditi upravo onome što je kao cilj reforme predstavljeno – olakšano poslovanje, smanjenje poreznog opterećenja građana i pružanje potpore za rast gospodarstva. Uz one koji hvale reformu poreznog sustava, postoje i oni koji su manje zadovoljni izglasanim promjenama poput ugostitelja i zastupnika lijevoorijentirane oporbene politike koji naglašavaju da će od ove reforme profitirati bogati na uštrb siromašnih. Istina je uvijek negdje u sredini, pa je u tome smislu zanimljiva i izjava ministra Marića koji se posljednih tjedana od pritisaka u javnosti brani izjavom kako njegov posao nije učiniti sve sudionike zadovoljnima, već jednako nezadovoljnima.
Daniel Kosovec